Europska poljoprivreda će do 2020. godine na raspolaganju imati 400 milijardi eura različitih poticaja, odnosno gotovo 40 posto od ukupnog proračuna EU-a, rekao je Pierre Bascou iz Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije, prezentirajući jučer u Ministarstvu poljoprivredu novu, reformiranu Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. godine.
Riječ je o petoj zajedničkoj poljoprivrednoj reformi dosad, koja će u potpunosti stupiti na snagu s prvim danom iduće godine, a fokusirat će se na, dodao je Bascou, ekološke izazove i ruralni razvoj. Njezin je cilj sigurnost opskrbe hranom 500 milijuna europskih potrošača, održiva proizvodnja kvalitetnih namirnica i očuvanje prirodnih resursa i biološke raznolikosti, kao i povratak mladih na selo.
Mladi poljoprivrednici do 40 godina starosti (dosad je granica bila 35 godina) imat će pravo, ako su nositelji svojih gospodarstava, na dva posto ukupne nacionalne omotnice poljoprivrednih potpora. U cijelom je EU-u tek sedam posto poljoprivrednika mlađih od 45 godina, u Hrvatskoj, primjerice, četiri posto mlađih od 35, što bi se dodatnim poticajima za mlade, nadaju se u Europskoj komisiji, trebalo poboljšati. Potpore mladima isplaćivat će se kroz pet godina.
Novom zajedničkom poljoprivredom politikom plaćanja velikim gospodarstvima smanjuju se za najmanje pet posto za iznose iznad 150.000 eura, od 2015. godine se ukida proizvodna kvota za mlijeko, a od 2017. godine i kvota za šećer.
Budući da hrvatski farmeri već sada ne zadovoljavaju domaću proizvodnu kvotu od oko 750 milijuna litara mlijeka godišnje, već tek oko 500 milijuna, nema sumnje da će hrvatsko tržište preplaviti mlijeko iz zemalja koje imaju daleko veće proizvodne mogućnosti. To će biti dobro za hrvatske potrošače, jer će mlijeko pojeftiniti, no ne i za domaće farmere, čiji je broj unatrag pet godina ionako prepolovljen.
Dosadašnje jednokratne potpore za poljoprivredna gospodarstva zamijenit će višenamjenski sustav potpora. Pored osnovne potpore, koja će biti isplaćivana po hektaru, ali samo aktivnim poljoprivrednicima, dodatne će potpore dobivati oni koji se bave ekološkom proizvodnjom, potom oni u područjima s prirodnim ograničenjima, dok će, primjerice, svi poljoprivrednici s više od 15 tisuća obradivih hektara najmanje pet posto površine morati posvetiti ekološkom uzgoju.
Namjera je neproduktivne dijelove imanja tako pretvoriti u produktivne, istovremeno bioraznolike. Trideset posto izravnih plaćanja i isto toliko sredstava za ruralni razvoj bit će poticaji za održivu proizvodnju, dok reforma donosi i sigurnosne mjere za poljoprivrednike u slučaju neočekivanih okolnosti, poput krize ili klimatskih utjecaja.
Za te će namjene na razini cijele Unije biti rezervirano oko 400 milijuna eura godišnje, sredstva koja će biti namaknuta iz godišnjeg smanjenja izravnih potpora. (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)