Radionica za izradu Strategije upravljanja kulturnom baštinom Općine Kršan održana je preksinoć u mjesnoj dvorani u Vozilićima. U nazočnosti predstavnika Općine, Turističke zajednice Kršan i zainteresiranih građana radionicu je vodio samostalni konzultant Robert Baćac. Prisutne je pozdravio zamjenik načelnika, Roman Carić, koji je pozvao građane da iznesu primjedbe ili sugestije na prvo čitanje Strategije, te da ih pismenim putem proslijede u Općinu. Prozvao je i općinske vijećnike zbog nedolaska na radionicu.
- Na području Općine nalazi se 20 vrlo različitih objekata upisanih u Registar kulturnih dobara, (materijalnih i nematerijalnih) koja su tu stoljećima i kao takva su zaštićena. Kad se ide u turističku valorizaciju materijalnih dobara ne može se ništa učiniti bez konzervatorske podloge. U registru su samostan sv. Marije, crkva sv. Duha, crkva sv. Jurja Starog, drveni retabl u crkvi sv. Jurja, zatim cijela naselja Katun, Plomin i Šušnjevica. Tu je i Plominski reljef, kao i stambena kuća 029 u Kršanu. To su potencijalno buduće turističke atrakcije. Istarska ljestvica, kao nematerijalna kulturna baština, nalazi se na listi UNESCO-a, a budući da se u Kršanu njeguje folklor, i Kršonski pir, sve to uključuje tradicionalna glazbala i istarsku ljestvicu. Zatim vlaški jezik, lokalni čakavski dijalekt, a i tradicionalna jela su nematerijalna kulturna dobra koja će postojati dok je ljudi, iznio je Baćac dodavši da najčešće probleme predstavljaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi i loše stanje tih objekata što iziskuje mnogo novaca za što su općinska sredstva nedostatna, međutim, priliku vidi u EU fondova.
- Kuća Branković više ni približno ne izgleda kao na kalendarima od prije deset godina, propada iz dana u dan, upozorila je Nada Peršić, na što je Baćac odgovorio da postoji institut skrbništva koji omogućava da se građevina spasi od urušavanja. Đanfranko Načinović iz Stepčića predložio je da se u Registar kulturnih dobara uvrste drvena tradicijska plovila za koje u Plomin Luci treba osigurati smještaj kako bi postali muzej na otvorenom. Podigli bi kvalitetu turističke ponude i sačuvali od zaborava stare obrtničke vještine pravljenja drvenih brodova. (K. ŠOŠTARIĆ-PERKOVIĆ)