Nagrada Mate Balota za rukopis u 2014. godini posthumno se dodjeljuje dr. Vesni Jurkić Girardi zbirku znanstvenih tekstova "Antička baština Istre" koja se planira tiskati na jesen i nakon čega će se održati i znanstveni skup o njenom djelu. Obitelji autorice koja je preminula prije nepune tri godine, nagrada će biti uručena na 40. Susretima dragog kamena preksutra, u nedjelju, u 20.30 sati ispred kuće Mate Balote.
Značajan doprinos
Novinarima je to jučer rekao Armando Debeljuh, predsjednik udruge Susreta na dragom kamenu, kazavši da je i skoro objavljivane ove vrijedne knjige Vesne Girardi - Jurkić dokaz da ovaj natječaj za rukopis ne postoji samo zbog objavljivanja čakavske poezije, već obuhvaća i ostala područja koja su bila predmetom interesa Mije Mirkovića (Mate Balote) - ekonomije, povijesti i tradicijske kulture. "Susreti na dragom kamenu", naime, znanstveni je skup utemeljen 1968. radi proučavanja književnog, publicističkoga i gospodarskog djela Mate Balote te proučavanja ekonomskih, kulturnih i društvenih problema Istre u širokom kontekstu, a nazvan je po Balotinoj pjesmi iz 1931. i zbirci pjesama "Dragi kamen", koja je objavljena u Zagrebu 1938. godine.
Tročlanim žirijem ovogodišnjeg natječaja za rukopis, koji su još činili Branko Čegec i dr. Miroslav Bertoša, predsjedavao je dr. Robert Matijašić, koji je kazao da je ove tekstove Vesna Girardi - Jurkić namjeravala objediniti u jednoj knjizi, ali da nije stigla.
- Osoba je to koja je obilježila arheologiju, historiografiju i društveni život Pule, Istre i širih područja u drugoj polovici 20. te u počecima 21. stoljeća, dodao je.
Valorizacija Balotina djela
Protekle četiri godine, u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Pula, kako je podsjetila njena ravnateljica Nela Načinović, objavljene su četiri knjige nagrađenih autora. Nakon Antuna Milovana ("Stablima pada sjena"), Nade Galant ("Uozlji d.o.o."), Ivana Ivice Pilata i Tomislava Milohanića ("Žluk besid"), Lilijana Domić prošle je godine zbirkom poezije "Arionova vrata" bila posljednji laureat biblioteke Susreta, koja u izravnu vezu dovodi književnost standarda s tradicijskim vrijednostima zavičajnih, dijalektalnih izričaja.
Osim čakavskom poezijom, kazao je Debeljuh, Susreti su se u prošlosti bavili i istarskim ličnostima koji su se izdigli do europskih razina (Eduard Čalić, Ante Ciliga), urbanim problemima (skup "Grad i kako ga nacrtati"), jezikom, tradicijskom kulturom, glazbom i njihovim međusobnim odnosima…
Važnost valorizacije Balotina iznimno bogatog djela naglasio je Josip Percan, predsjednik folklornog društva Mate Balote u Raklju, podsjetivši da je druželjubivi Balota svirao roženice 1924. s Medulincima, a prema svjedočenju sinova, i u Subotici. (Z. ANGELESKI)