Realizacija jedne od najvecih kapitalnih investicija u Vodnjanu nikako da zapocne, vec se prebacuje iz godine u godinu. Radi se o Tisonu, trecoj i najvecoj poduzetnickoj zoni na podrucju grada Vodnjana. Štoviše, zona Tison bila bi, s planiranih 400-tinjak hektara, nakon što se realizira, jedna od najvecih zona u zemlji. No, od dugogodišnjih planova realiziran je tek plinski terminal na magistralnom vodu kod Gurana, na rubu zone Tison, koji je otvoren u jesen 2006.
Za Poslovni park donesen je 2010. Urbanisticki plan uredenja i pripremljena je sva potrebna prostornoplanska dokumentacija, a izgraden je i cestovni odvojak s Istarskog ipsilona prema Tisonu ispod kojeg su postavljeni infrastrukturni kanali. Nažalost, kako je istaknuo gradonacelnik Klaudio Vitasovic, realizaciji cijelog projekta prijeti opasnost zbog želje države da se neosnovano domogne vlasništva nad katastarskom cesticom broj 2936/15, k.o. Galižana, površine 650.760 cetvornih metara, koja je vecim dijelom smještena u središtu poslovne zone.
Grad je vlasnik 92,8 posto sporne parcele
- Spomenuta se nekretnina u ovom trenutku nalazi u suvlasništvu Republike Hrvatske i Grada Vodnjana, s time da nama pripada 92,8 posto površine. Ova je situacija nastala zato što se ta nekretnina na dan stupanja na snagu Zakona o šumama '90. godine i na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu '91. godine nalazila dijelom unutar, a dijelom izvan granica gradevinskog podrucja, objasnio je Vitasovic.
U namjeri da upišu vlasništvo na predmetnoj nekretnini, koja je u zemljišnim knjigama bila upisana kao društveno vlasništvo, Grad Vodnjan i Republika Hrvatska su 2008. godine sacinili elaborat prema kojem je dio predmetne nekretnine koji se nalazio unutar granica gradevnog podrucja (Poslovna zona Tison) iznosio 597.270, a onaj drugi dio 53.490 kvadrata. Pocetkom veljace 2008. Vodnjan i država na Opcinskom su sudu u Puli upisani kao suvlasnici u spomenutom omjeru.
Usprkos dobroj pocetnoj suradnji, istice Vitasovic, pokazalo se da država nije bila iskrena u svojim namjerama.
- Država se uopce nije pokazala kao partner u realizaciji investicija na podrucju Poslovnog parka Tison, a tome svjedoci i cinjenica da nakon što je Grad donio UPU Tison, sacinio geodetski elaborat (sve u dogovoru s Državnim odvjetništvom), izgradio dovodnu infrastrukturu, za što je uložen veliki novac, država sada ne želi potpisati ugovor o razvrgnucu suvlasništva, vec traži od Grada da im vratimo naših 92,8 posto te da uplatimo naknadu za drvnu masu Hrvatskim šumama u iznosu od 13 milijuna kuna, da bi tek nakon toga "poklonila" to isto zemljište Gradu za izgradnju poslovnog parka. To zaista nema smisla, kazao je Vitasovic.
Aquapark još uvijek u igri
Izrazio je nadu i vjeru da ce nova Vlada riješiti spomenuti problem vlasništva nad dijelom zemljišta u Tisonu, napominjuci da država nikako ne može i ne smije biti kocnicar razvoja gospodarstva i gospodarskih projekata od važnosti za lokalnu samoupravu. Realizacija ovog projekta ipak je od velikog znacaja za Vodnjan buduci da bi omogucila vece zapošljavanje i nove prilike za mlade ljude.
U zoni Tison planira se poljoprivredna proizvodnja, trgovacki kompleksi, proizvodna i uslužna djelatnost, odnosno velesajam, kongresni centar i poslovni hotel, komunalno-servisna djelatnost, što je zapravo transferska stanica za odlaganje otpada, te sportsko-rekreacijski i zabavni sadržaji. Pristup zoni omogucen je s dvije lokacije Istarskog ipsilona, s jugozapada i sjeverozapada. Ova bi zona po svom dovršetku trebala ujedno biti i najveca u Istarskoj županiji, proteže se na gotovo 400 hektara i na njoj su planirane razne vrste gradnje.
Iako je gradonacelnik Klaudio Vitasovic cesto isticao da se za zonu Tison svakodnevno pojavljuju potencijalni investitori, jedina planirana gradnja o kojoj je javnost ikad doznala bio je projekt izgradnje aquaparka koji su predložili madarski investitori, tvrtka Aqua Adora, koji, kako kaže Vitasovic, nisu odustali od planirane investicije, iako se ekonomska situacija u zadnjih nekoliko godina u potpunosti promijenila.
Podsjetimo, clanovi Uprave te tvrtke Istvan Balasdi-Szabo i Tamas Kauser Gabor potpisali su 2005. s predstavnicima Grada Vodnjana ugovor kojim su pravo na gradenje u poslovnom parku dobili na 50 godina, nakon cega ce sve objekte prepustiti Vodnjanu. U tom razdoblju Gradu ce placati godišnju naknadu u iznosu od 150 tisuca eura, s time da ce se ona ubuduce uskladivati sa službenim podacima o porastu troškova života.
Investicija Madara, prema tadašnjim planovima, teška je oko osam milijuna eura, a u zabavno-ugostiteljskom parku, koji bi se trebao protezati na površini od 77 tisuca cetvornih metara, madarski su investitori predvidjeli više od 20 velikih tobogana i isto toliko malih te bazene s umjetnim valovima, ukljucujuci onaj namijenjen masaži i rekreaciji. Uz go-kart stazu, kompleks bi trebao imati dvoranu za kuglanje i niz raznovrsnih restorana i kafica. U središtu kompleksa, za koji navode da ce biti ureden prepoznatljivim motivima Istre, zamišljena je velika arena u kojoj bi se mogli održavati koncerti i druga kulturna zbivanja. (Patricija SOFTIC-MEHMEDOVIC)