Izdvajanje pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru, poznatije kao outsourcing, državi bi donijelo uštede i otvorilo tržište za nove poslovne aktivnosti realnog sektora, pri čemu bi zaposleni zadržali radna mjesta i plaće, ocijenjeno je na današnjoj konferenciji za novinare Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Glavni direktor HUP-a Davor Majetić kaže kako se nada da Vlada neće popustiti pritiscima da odustane od outsourcinga. Jedan od takvih pritisaka po njegovu je mišljenju prikupljanje potpisa za referendum o donošenju zakona protiv izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru, koje se održava na inicijativu 17 sindikata iz javnog sektora. Taj referendum, kaže Majetić, ne može biti sredstvo očuvanja radnih mjesta kako tvrde sindikati, nego sredstvo njihova ugrožavanja jer može odgoditi nužne reforme koje bi podigle učinkovitost organizacije pomoćnih poslova u javnom sektoru.
Majetić i čelnica HUP-ove Koordinacije uslužnih djelatnosti Ines Vodanović ističu da su privatne tvrtke spremne preuzeti svih 26.500 radnika zaposlenih na pomoćnim poslovima u javnom sektoru, uz zadržavanje njihovih radnih prava. Tvrde i da outsourcing donosi uštede, ali ne na plaćama radnika, nego na materijalnim troškovima.
Radi se o tome, kaže Ines Vodanović, da su privatne tvrtka znatno naprednije od države u pogledu optimiranja nabave opreme i sredstava za rad jer su ti postupci dio njihove uhodane poslovne prakse i kulture. Poslodavci se nadaju da će kadrovska osvježenja na čelu ministarstava zdravlja te znanosti, obrazovanja i sporta pridonijeti bržoj realizaciji outsourcinga i da će Vlada još jednom proanalizirati mogućnost outsourcinga u zdravstvu, koja je sada otklonjena. Za outsourcing se snažno zauzeo i analitičar s Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević, koji je gostovao na HUP-ovoj presici.
On smatra da izdvajanje pratećih djelatnosti iz javnog sektora može otvoriti tržište za privatnu poduzetničku inicijativu i tako pridonijeti ekonomskoj dinamici. Opiranje outsourcingu po njegovu je mišljenju ilustracija protivljenju reformama koje su prijeko potrebne jer, kako je rekao, Vladina ekonomska politika nije polučila osobite rezultate. Stoga, smatra on, Hrvatska mora poduzetni radikalne reforme želi li se udaljiti od mogućnosti grčkog scenarija, a prostor za te reforme je u javnom sektoru i tršištu rada.
Lovrinčević upozorava na porast javnog duga čiji će se razmjeri vidjeti već na jesen te stoga apelira na otvaranje zdravstva, lokalne uprave, javnih poduzeća poduzetništvu. Zatvaranje prema takvim zahvatima zbog političkih, predizbornih i inih razloga po njemu je prijetnja razvoju civilnog društva, uslijed situacije kad o državi ovisi prevelik broj stanovnika. Zato je, zaključuje Lovrinčević, ustrajavanje na outsourcingu jedan od prijelomnih trenutaka za Vladu koja bi u slučaju donošenja odluke o izdvajanju pokazala pro-biznis orijentaciju. (Hina)