Uništavanje industrijske proizvodnje u Hrvatskoj ima mnoge negativne posljedice, no jedna, možda i najozbiljnija, malo se kad spominje. To je daljnje snižavanje ionako niske stope nataliteta.
Naime, zbog gašenja velikog dijela preradivackog sektora, koji je zapošljavao velik broj radnica, žene su se morale okrenuti drugim sektorima, prvenstveno trgovini. Tako je od 2007. najveci broj žena u Hrvatskoj zaposlen u trgovackim tvrtkama gdje se radi u smjenama, prekovremeno, vikendom, što je krajnje demotivirajuce za radanje i podizanje djece.
Uz to, u trgovini se godinama radi na odredeno vrijeme, a primanja su mala, prosjecno oko 2.800 kuna. Nije stoga cudo da vecina žena u trgovini, u vecem postotku nego žene zaposlene u bilo kojem drugom podrucju, ostaju na samo dvoje djece.
To je iznenadujuci podatak ako se ima na umu da trgovkinje ranije završavaju obrazovanje, obicno s 18-19 godina, pa mogu prije zasnovati obitelj.
Uobicajeno je da žene, koje ranije postanu majke, imaju više djece, no to se sada pocelo mijenjati. Posljedice za hrvatski natalitet, što ce se uskoro osjetiti, mogle bi biti vrlo crne.
Da sektori u kojima su žene zaposlene itekako utjecu na njihovu odluku o odgodi radanja te ukupnom broju djece, potvrdilo je istraživanje dr. Andelka Akrapa s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Osim trgovine, na fertilitet loše utjece i rad u sektoru financija u kojem posljednjih godina zapošljava sve veci broj žena, i to onih s višim obrazovanjem. One, od svih zaposlenica, imaju najmanji broj djece u Hrvatskoj, a oko 12 posto ih uopce ne želi roditi.
Da upravo uvjeti rada i odnos poslodavaca utjece na takve stavove i odluke, potvrduje iskustvo jedne žene koje je iznijela u istraživanju dr. Akrapa.
- Tražila sam posao u struci i pronašla ga u hrvatskoj privatnoj tvrtki. Posao mi je hitno trebao i morala sam ga prihvatiti. Na razgovoru za posao direktorica mi je rekla da mrzi žene koje hoce raditi i odgajati djecu te da, ako želim raditi kod nje ne smijem ni u kojem slucaju, ostati trudna, ispricala je.
Negativna iskustva s nadredenima ima i prodavacica u jednom trgovackom lancu.
- Kad sam direktorici donijela papire i rekla da sam trudna nasred centra je dreknula na mene "Izdajico jedna!". Vjerujem da je njoj to bio šok jer sam se par mjeseci ranije vratila s porodiljnog i nisam nikome ništa govorila o svojim planovima, ali necu ja nju pitati kad cu imati djecu, kaže 24-godišnjakinja.
Niska razina skrbi o djeci
Nepovoljna struktura radnog vremena, kakva je u trgovackoj djelatnosti, snažno utjece na slabiju fertilitetnu motivaciju zbog toga što je "podupire" niska razina usluga skrbi o djeci.
Institucije kojima se djeca mogu povjeriti dok roditelji rade imaju samo konvencionalna radna vremena. Poseban je problem institucionalna skrb za djecu do tri godine koje u Hrvatskoj nema dovoljno.