Od silnih programa listi koje su se kandidirale na nedavnim parlamentarnim izborima u 8. izbornoj jedinici, ni u jednom nije spomenuta mogucnost revitalizacije zapuštenih istarskih željeznica. Tek nakon izbora, s najavama gradnje nizinske pruge od Rijeke do Zagreba, spominje se mogucnost probijanja tunela kroz Ucku i spajanje Istre u sustav željeznicke mreže Hrvatske.
O tunelu se govori desetljecima pa je mala mogucnost da ce se graditi baš sada, u recesiji, posebno zato što ce se novi željeznicki pravci dati u koncesiju. Postoji, medutim, jeftiniji nacin aktiviranja mrtvog kapitala u istarskim prugama. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ukinut ce se granica sa Slovenijom pa ce se opet bez granicnih barijera moci željeznicom do Zagreba i u srednju Europu.
Povijesna prilika za Istru
Josip Orbanic iz Žminja, jedan od naših najvecih strucnjaka za željeznice, donedavno clan uprave Slovenskih željeznica, profesor na mariborskom Fakultetu za logistiku, smatra da je to povijesna prigoda za istarske željeznice i njihovu buducnost.
- Slovenske željeznice su sredstvima EU-a modernizirale svoje pruge, na kojima nagibni vlakovi danas putuju brzinom i do 140 kilometara na sat. Potom je u glavne europske željeznicke koridore ušla veza Kopra i Divace, koja ce vecim dijelom biti ukopana pa ce se u nju uložiti cak milijardu eura. I Hrvatska bi trebala zatražiti pretpristupna sredstva za rekonstrukciju istarskih željeznica, povecanje brzine barem na 80 kilometara na sat i prikljucenje na europsku željeznicku mrežu, a preko Divace i Rijeke, Ljubljane i Zagreba i na onu hrvatsku, kaže Orbanic.
Kako bi se zatražila sredstva, potrebno je pripremiti dokumentaciju i usuglasiti je s jedinicama lokalne samouprave pa na tome treba ubrzano raditi. Zanimljivo je da je inicijativu za revitalizaciju istarskih željeznica pokrenulo Društvo za pogranicnu suradnju Hrvatske i Slovenije, ciji je predsjednik Valter Miklavcic.
Nakon bezuspješnog animiranja županijskih celnika, koji su kao prepreku navodili cinjenicu da se o istarskim željeznicama odlucuje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, delegacija društva, u kojoj je bio i gradonacelnik Buzeta Valter Flego, u srpnju 2011. posjetila je slovensko Ministarstvo za promet. U Ljubljani su predložili osnivanje zajednicke radne grupe koja ce djelovati u cilju dobivanja europskih sredstava za istarske željeznice. Slovenci su predložili svoja tri clana povjerenstva, ali to nije naišlo na odjek našeg ministarstva.
- Posljednji stalni vlak izmedu Hrvatske i Slovenije prometovao je do prosinca 2010. Nakon toga vlakovi putuju samo od Pule do Buzeta, a slovenski do Rakitovca. Tek se ljeti uspostavlja sezonska linija od Pule do Maribora. Podsjecam da su nekadašnja Arena i Zeleni vlak stizali od Pule do Zagreba preko Ljubljane za nešto više od cetiri sata, a sada bi mogli i brže, pa bi ta linija itekako bila konkurentna i u današnje vrijeme, istice Orbanic.
Bršica najperspektivnija luka sjevernog Jadrana
Istice da bi se preko Slovenije, koja ima razvijeniji željeznicki promet od Hrvatske, Istra mogla povezati s važnim brzim linijama prema srednjoj Europi - Austriji, Njemackoj, Ceškoj, Slovackoj, Madarskoj i Italiji. Željeznica danas u Europi prevozi puno putnika, posebno mladih.
Znacajna je zbog manjeg utroška energije i bitno manjeg zagadivanja prirode. Posebno su važni nocni vlakovi s vagonima za spavanje, kojima bi se u Istru moglo na produženi vikend. Kao perspektivnu istice prugu Lupoglav - Štalije, koja je vec tri godine zatvorena zbog odrona. Ova pruga, naime, vodi do Bršice, jedne od najperspektivnijih luka sjevernog Jadrana.
- Za udruženje najvecih sjevernojadranskih luka NAPA najveci je problem nedostatak luckog obalnog prostora. Rijeka, Kopar, Trst, Venecija i Ravena dolaze do novih prostora nasipavanjem mora, a u Bršici stoji neiskorišten terminal. Uz to, Bršica je u Raškom zaljevu prirodno zašticena te joj ne trebaju lukobrani pa je u startu itekako konkurentna, kaže Orbanic.
Smatra da bi Istarska županija, Hrvatska gospodarska komora i IDA trebali pokrenuti inicijativu za revitalizaciju željeznica u Istri. Nada se da ce na tome raditi i novi istarski zastupnici u Saboru. Za pocetak bi trebalo izraditi strucnu studiju koja bi dokazala isplativost ulaganja u željeznicu, a potom se njome kandidirati za pretpristupna sredstva.
- Specifican položaj željeznica u Istri zahtijeva i specificnu organizaciju. Sadašnji model, u kojem su istarske željeznice dio rijecke jedinice Hrvatskih željeznica, nije se pokazao dobrim pa bi trebalo razmišljati o boljem. Jedan je od njih osamostaljenje, što bi pridonijelo vecoj brizi za infrastrukturu i okretanju tržištu. U svakom slucaju, nešto treba napraviti, i to upravo sada, kada se mogu koristiti sredstva EU-a. Ako se nešto ne pokrene u sljedecih nekoliko godina, više necemo imati ovakvu prigodu i bit ce prekasno, smatra Orbanic.
Najprije osposobiti prugu Lupoglav - Štalije
Po njemu bi najprije trebalo osposobiti prugu Lupoglav - Štalije, a potom poceti s modernizacijom kolosijeka, putnih prijelaza, objekata, signalnih i telekomunikacijskih uredaja. Treba nadalje modernizirati i organizirati jeftiniji sustav vodenja prometa. Za sve to bi u prvoj fazi trebalo osigurati oko sto milijuna eura, što nije puno u usporedbi s ulaganjima u autoceste. Istovremeno bi trebalo pojacati marketing, ne bi li se uz ulaganja povecao promet i tako vracala investicija.
- Željeznica je ponovno postala atraktivna. U Istri prolazi najljepšim
predjelima u unutrašnjosti našeg poluotoka pa bi zasigurno bile
zanimljive izletnicke ture s obilaskom starih gradica i posjetima
agroturistickim imanjima, posebno u pred i posezoni. To je ranije vec
eksperimentalno zapocelo, ali nije bilo sustavnog rada da se takav
selektivni oblik turizma promovira i postane dio stalne ponude.
Željeznica je danas zanimljiva i za bicikliste, koji obilaze destinacije
i u njima organiziraju mountain bike ture. Za njih su jako zanimljive
trase starih napuštenih pruga, ne samo Parenzane, vec i pruge Kanfanar -
Rovinj, na kojoj su još pragovi, preko kojih vole pedalirati, smatra
Josip Orbanic. (Piše Aldo POKRAJAC)