Labinski Vodovod mogao bi postati jedini vodovod u Hrvatskoj koji će imati 99,8 posto pokrivenog područja vodoopskrbnom mrežom, kazao je to sinoć na sjednici Gradskog vijeća Labina direktor Vodovoda d.o.o. Dino Škopac, prilikom obrazlaganja odluke o suglasnosti za provedbu ulaganja na području grada Labina. Naime, vijećnici su jednoglasno podržali, a time i dali suglasnost trgovačkom društvu za provedbu ulaganja na području Grada Labina unutar Mjere 07 - "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima" iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine.
Voda za sela od Letaja do Glušići
Projekt se odnosi na izgradnju vodoopskrbnog cjevovoda na području visoke zone grada Labina te izgradnju crpnih stanica. Projekt je procijenjen na 7,4 milijuna kuna, a financirao i se 85 posto od sredstava iz europskih fondova te 15 posto od sredstva koja bi bila osigurana u Hrvatskim vodama. Na vodovodni sustav spojila bi se sela od Letaja do Glušići. Obuhvaća devet tisuća metara cjevovoda te dvije vodospreme. Na vodoopskrbni sustav spojilo bi se novih 120 obitelji. Ujedno, to bi bio preduvjet za ostale investicije koje su planirane na tom području.
Nakon nedavne odlike Vijeća davanju suglasnost trgovačkom društvu Vodovod d.o.o. Labin za provedbu ulaganja na području Grada Labina unutar Mjere 07 "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima", odnosno spajanja na vodovodnu mrežu sela na potezu Kranjci-Bartići-Gora Glušići, posjetili smo ta mjesta te iz prve ruke doznali kako je živjeti bez vode u XXI stoljeću.
Poljoprivreda i turizam bez vode
Lari Zahtila živi na samom ulazu u selo. Zatekli smo ga u radovima oko bačvi.
- Evo i ovi mnogima jednostavni poslovi, poput pranja bačvi, meni predstavljaju problem, jer ovisimo o svakoj kapi vode, započinje priču Lari.
Kaže nam da mu se kalanica ove godine ispraznila već 10. lipnja, što nije bio slučaj godinama.
- Ovo je sušna godina. Već u lipnju došla nam je prva cisterna s vodom. U srpnju i kolovozu Grad Labin plaća cisternu s vodom, a korisnici si sami plate prijevoz u visini 150 kuna. No, s obzirom da je bez kiše bio i mjesec rujan, i tada smo naručili cisternu. Bavim se maslinarstvom i uzgajam lavandu, tako da sam dodatnu cisternu naručio i za zalijevanje, veli nam Lari.
I kad je kalanica puna, problem je pritisak vode. Kako kaže, moramo se koordinirati u trošenju, kad se netko tušira nema prnja suđa, jer je tada pritisak jako slab.
Jako dugo čekaju na realizaciju projekta te se nada da će se ovog puta zbilja i provesti. No, bez obzira na uvijete bez vode, svjedočili smo da se razvija maslinarstvo, vinogradarstvo kao i seoski turizam. Naišli smo na kuću za odmor koja svojim gostima nudi i bazen.
Samo da naši turisti ne ostaju bez vode
Obitelj Fonović u Bartićima u staroj obiteljskoj kući razvija turizam. Od Lare doznajemo da je njihov pojam razvoja turizma znatno drugačiji od onog u dijelovima gdje ima vode.
- Najbitnije je da naši turisti ne ostaju bez vode, samim time ni ne kuže da nismo spojeni na vodovodnu mrežu. Eventualno primijete da imamo slabiji pritisak vode. Imamo sreće da imamo dobre susjede, pa nam oni uskaču u pomoć s opskrbom vodom, doznajemo od iznajmljivačice.
Direktor labinskog Vodovoda Dino Škopac također vjeruje u realizaciju projekta. Osim što bi tada pokrivenost vodoopskrbnom mrežom bila 99,8 posto, bio bi to i preduvjet za brojne druge projekte na tom području, pogotovo dodatna ulaganja u kuće za odmor. Škopac je spomenuo i projekt Šikuli, koje je Vijeće također podržalo te je pred rješavanjem prostorno-planska dokumentacija. Riječ je o sportsko-rekreacijskoj te stambenoj zoni ukupne površine od oko 13,3 hektara. (Napisala i snimila Ivana AHMIČEVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU