Povećanje naknade za obnovljive izvore sa sadašnje tri i pol lipe po svakom potrošenom kilovatsatu na 12 lipa, koju na svojim računima za električnu energiju plaćaju svi potrošači u Hrvatskoj – i kućanstva i industrija, odnosno poslovni subjekti općenito – samo će za kućanstva značiti dodatni trošak od 510 milijuna kuna u idućoj godini, a za poslovne potrošače još 746,3 milijuna kuna. To znači da će povećanje naknade u iznosu od osam i pol lipa u sljedećoj godini svim potrošačima u Hrvatskoj donijeti dodatni trošak od preko 1,25 milijarde kuna.
Riječ je, podsjetimo, o naknadi koja se sakuplja u poseban fond za poticanje proizvodnje energije iz sunca i vjetra, vode, biomase i drugih obnovljivih izvora, budući da je takva proizvodnja skuplja od konvencionalne te se njome žele potaknuti investicije u proizvodnju čišće, »zelene« energije. Naknada će poskupjeti s prvim danom iduće godine, dok se za 2018. i 2019. godinu predviđaju dodatna poskupljenja, na 14 odnosno 15 lipa po kilovatsatu.
Poskupljenje struje, osim na kućanstva, imat će znatni utjecaj i na industriju koja ionako grca u velikim problemima:
– Da porast iznosi i samo jednu lipu, nama u industriji to bi bio velik trošak. Ovako, s osam i pol lipa više po svakom potrošenom kilovatsatu, to je ogromno povećanje naših troškova – zgrožen je predsjednik uprave tvornice Munja, Ivan Miloloža, zamoljen da prokomentira poskupljenje naknade za »obnovljivce«, koju plaća i industrija. Munjin je mjesečni račun za struju, ističe, oko 150.000 kuna. To znači da će, sa skupljom naknadom, on sad porasti za oko 30 tisuća kuna, što je otprilike iznos četiri prosječne hrvatske bruto plaće. »Trošak će biti prevaljen na nas, potrošače, i to je to, nema drugog načina, bojim se«, zaključuje Miloloža.
Skok u minus
Tehnički ministar gospodarstva Tomislav Panenić poručio je kako njegova stranka, Most, neće dozvoliti da građani osjete poskupljenje na svojim računima i smatra da opskrbljivači energijom, dakle HEP, njegova tvrtka HEP-Opskrba, RWE, GEN-i, HT, Proenergy i drugi koji prodaju struju, imaju dovoljno prostora da poskupljenje preuzmu na sebe. Primjerice, kaže ministar, smanjenjem bruto marži, za koje smatra da su previsoke. Opskrbljivači su, neslužben je njihov komentar, zgroženi takvim »rješenjem«, i napominju da ih je već i preuzimanje troška od tri lipe po kilovatsatu, iz čega se puni fond za vaučere za struju socijalnim slučajevima, bacio u minus.
Svi zajedno, kažu opskrbljivači, ne bi mogli podnijeti novi, dodatni trošak veći od 1,2 milijarde kuna. »Već smo dotaknuli dno, i nikakvo preuzimanje novih troškova ne bismo izdržali«, kažu nam neki od njih. Država im je lani, kao ustupak za preuzimanje troška socijalnih vaučera, snizila cijenu »zelene« energije koju su dužni otkupljivati od proizvođača, no time je stvorila manjak u fondu namijenjenom »obnovljivcima«. Sad te iste opskrbljivače tjera s tržišta, liberaliziranog tek prije tri godine.
Panenić naglašava kako se već pregovara s HEP-om oko rješenja zahvaljujući kojem građani poskupljenje naknade ne bi osjetili na svojim računima. Na pitanje je li to točno, i što se spominje kao rješenje, iz HEP-a je našem listu odgovoreno kako do službenog pokretanja postupka izmjene propisa koji reguliraju iznos naknade za poticanje proizvodnje iz OIE, nisu u mogućnosti komentirati ovu temu.
Dva rješenja
Moguća su dva rješenja, pri čemu, međutim, samo jedno »drži vodu«. Ako država prisili HEP, kod kojeg se i dalje nalazi velika većina potrošača, da spusti cijenu električne energije i tako kompenzira poskupljenje naknade za »obnovljivce«, to alternativni ospkrbljivači, ionako već s lošim rezultatima poslovanja, neće moći pratiti. Morat će se povući s tržišta, što bi Hrvatskoj onda moglo donijeti »packu« i penale EU-a, no malo je vjerojatno i da bi regulatorna agencija za energiju, HERA, takvo pojeftinjenje dozvolila. Drugo je moguće i, kako se može čuti od upućenih, održivo rješenje, da HEP ODS smanji cijenu mrežarine. Mrežarinu plaćaju svi potrošači, neovisno o tome od koga kupuju električnu energiju. Prema izvještaju HEP Grupe za prošlu godinu, dobit HEP ODS-a, koji svima naplaćuje mrežarinu, bila je 973,8 milijuna kuna, odnosno oko 130 milijuna eura. U tolikoj dobiti itekako ima prostora za smanjenje cijene mrežarine. Na pitanje zašto je, kraj tolike dobiti, cijena mrežarine tako visoka, i zbog čega onda barem HEP tu dobit ne ulaže u mrežu, iz HEP-a našem listu nije odgovoreno.
U toj, reguliranoj cijeni mrežarine, država, dakle, jedino ima prostora da snizi račune potrošačima nakon poskupljenja »zelene« naknade. U protivnom, sami ćemo morati podnijeti teret od preko 1,2 milijarde kuna. Kako se može čuti od upućenih, naknada je trebala rasti, ali postupno kroz godine, no zbog održavanja socijalnog mira to se nije događalo. (Bojana Mrvoš Pavić)