Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti kao dio popratnih programa uz vrlo posjećenu retrospektivnu izložbu Vojina Bakića "Svjetlonosne forme" organizira sutra posjet spomenicima Vojina Bakića u Spomen području Dotrščina.
- Izložba je potaknula rasprave o stanju Bakićevih spomenika, te ovim programom želimo podsjetiti na njegove spomeničke realizacije u Zagrebu, kažu u Muzeju suvremene umjetnosti. Najavljuju i da će kustosica donacije Silvane Seissel MSU-a Ivana Kancir govoriti o uređenju Spomen područja Dotrščina i o natječajnom i izvedbenom projektu radne grupe Seissel – Bakić, a kustosica retrospektive Nataša Ivančević o simboličkim i umjetničkim vrijednostima Bakićevih spomenika u Dolini grobova i na ulazu u Spomen područje.
Smješten sjeveroistočno od Maksimirske šume i nedaleko tramvajskog okretišta u Dubravi, Spomen područje Dotrščina je jedno od zagrebačkih najmasovnijih grobnica, odnosno jedno od najvećih stratišta Drugoga svjetskoga rata u Hrvatskoj.
- Dotrščina je bila mjesto pojedinačnih, grupnih i masovnih strijeljanja oko 18 000 Zagrepčana i Zagrepčanki. Odmah po oslobođenju Zagreba, prostor je u etapama kultiviran u spomen područje. Postavljeno je nekoliko tipova nadgrobnih spomenika na mjestima gdje se pretpostavljalo da su vršena strijeljanja. Podizani su spomenici od sredine 60-ih do početka 90-ih godina (Vojin Bakić, Stevan Luketić, Branko Ružić, Kosta Angeli Radovani). Godine 1960. Odbor Saveza boraca grada Zagreba u suradnji s Urbanističkim zavodom grada i Sekreterijatom za prosvjetu i kulturu povjerio je zadatak izrade idejnog rješenja uređenja spomeničkog kompleksa kiparu Vojinu Bakiću, ing. arh. Josipu Seisselu i književniku Juri Kaštelanu, ističu u MSU-u. (B. Ć. J.)