Gradani Hrvatske, njih 4,29 milijuna, posjeduju financijsku imovinu vrijednu 365 milijardi kuna. Iz cega proizlazi da prosjecan stanovnik posjeduje 85 tisuca kuna u financijskoj imovini. U bankama drže 162 milijarde kuna, a najviše novca orocili su u inozemnim valutama, cak dvije trecine bankarske štednje. U štedionicama imaju sedam milijardi kuna, u osiguravajucim društvima devet milijardi, a u mirovinskim fondovima 43 milijarde. Dakako, i u tri potonja oblika štednje prevladava valutna indeksacija uz euro.
U investicijskim fondovima imaju 14 milijardi kuna, a u dionicama 130 milijardi. Pored toga, posjeduju vrijednu imovinu u nekretninama (zemljištu i kucama) i pokretninama (vozilima i plovilima) koju je teško procijeniti, ali je višestruko veca od financijske imovine koju posjeduju.
Dug rastao do 2008.
Istovremeno su financijskim institucijama (bankama, štedionicama i ostalima) dužni oko 128 milijardi kuna. Taj dug je rastao do kraja 2008., kada se stabilizirao na toj brojci. Najviše duguju za stambene kredite, kojima su financirali kupnju nekretnina - 63 milijarde kuna. Potom za potrošacke kredite - 60 milijardi. Dakle, vrijednost ukupne imovine hrvatskih gradana višestruko premašuje ukupne kreditne obveze kojima su financirali stjecanje dijela svoje imovine.
Podignemo li pogled na državne financije, jasno je kako država raspolaže velikim resursima od kojih nema velike koristi jer je tek dio stavila u funkciju. S jedne strane imamo nemjerljivu vrijednost državne imovine, a s druge znamo tocnu vrijednost javnog duga kojom su financirani kapitalne investicije i javna potrošnja.
Kakav je trend u javnim financijama, nedavno je pojasnio direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohacek, koji je rekao da javni dug Hrvatske raste po stopi koja je neodrživa u dugorocnom razdoblju. Prema njihovim procjenama, javni dug ce u skoro vrijeme premašiti 60 posto BDP-a, cime ce se prijeci granica odredena Maastrichtskim sporazumom kojom se uvjetuje mogucnost uvodenja eura.
I državi mogu rasti kamate
Njihov izracun pokazuje da javni dug dostiže 200 milijardi kuna, u što su uracunali državna jamstva i dug Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj. S druge strane, Ministarstvo financija i HNB izracunali su da ce javni dug, ukljucujuci jamstva, prijeci 50 posto BDP-a tek 2012. godine. Razliku od desetak posto, odnosno oko 30 milijardi kuna, zapravo nose ocekivanja o naplativosti državnih jamstava, a HUB-ova metodologija vodi se za pretpostavkom da ce sva jamstva naposljetku leci na teret države.
HNB predvida još gori scenarij koji nas udaljava od mogucnosti uvodenja eura i zaštite gradana koji su uzeli kredite s valutnom klauzulom. Oni procjenjuju da bi javni dug mogao porasti na 76 posto BDP-a do 2014. godine. U tom slucaju, kažu iz HNB-a, siguran je pad kreditnog rejtinga Hrvatske, za kamate za javni dug odlazilo bi 10 posto BDP-a, a država i privatni sektor ne bi se više mogli zaduživati u inozemstvu. HNB kaže da u tom slucaju prijeti i gubitak 11 milijardi eura medunarodnih deviznih rezervi. (P. GREGOROVIC)