Dok s jedne strane Velika Britanija do samog trenutka napuštanja želi igrati aktivnu ulogu u Europskoj uniji s druge strane britanska premijerka May želi što prije napustiti EU, po potrebi i zajedničko tržište. Britansko je gospodarstvo u šoku i nada se blažoj varijanti – samo kako? Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je upozorio: »Kompromisa neće biti«. Britanska šefica vlade Theresa May jednako kao i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković imali su na summitu Europske unije prošloga tjedna u Bruxellesu premijeru. Dok je Andrej Plenković primao čestitke za sastavljanje nove vlade u Hrvatskoj, britanska premijerka May je pojasnila da Velika Britanija sve do napuštanja Unije želi u potpunosti koristiti svoja puna prava kao članica.
Sve do Brexita Velika će Britanija imati »punu i aktivnu ulogu«, istaknula je May i dodala kako će i nakon napuštanja Europske unije nastaviti suradnju s europskim prijateljima i saveznicima. Velika Britanija ostaje i u slobodnoj trgovini s europskim partnerima i u suradnji, primjerice u borbi protiv terorizma. »Napuštamo EU, ali ne napuštamo Europu. Našim prijateljima i saveznicima ne okrećemo leđa«, naglasila je May.
Ona smatra da je moguće u konstruktivnom duhu provesti proces britanskog napuštanja EU-a bez napetosti i bez odugovlačenja. Rezultat toga mogao bi predstavljati snažnu vezu koja je od koristi kako za Veliku Britaniju tako i za EU. May drži da je sada važno tražiti »prilike a ne probleme«. Prijeporna je prije svega želja Ujedinjenog Kraljevstva da ograniči doseljavanje građana Europske unije. Iz perspektive Europske unije takav britanski stav isključuje sudjelovanje Ujedinjenog Kraljevstva u zajedničkom tržištu.
Čeka se aktiviranje članka 50.
– Izjave britanske premijerke dobar su temelj na kojem se može nastaviti zajednički graditi put do rješenja«, poručila je njemačka kancelarka Angela Merkel koja je priznala da će u praksi to biti ipak vrlo težak put. Ako May želi »oštar Brexit tada može očekivati i oštre i čvrste pregovore«, poručio je francuski predsjednik Francois Hollande. Do napuštanja EU-a Velika Britanija ostaje punopravna članica, dodao je Hollande. Isto tako je na sastanku Europskog vijeća naglašeno da do aktiviranja članka 50. Lisabonskog sporazuma u kojem je određen slučaj kada članica napušta EU, neće biti nikakvih pregovora. Prema spomenutom članku pregovori o razdruživanju mogu trajati do dvije godine.
Brexit za kojeg su Britanci tijesnom većinom glasovali na referendumu prije samo četiri mjeseca najkasnije za dvije godine će postati stvarnost. No velike promjene su se dogodile i događaju se već sada. U zemlji je sve više podjele između Britanaca i onih koji to nisu. Stanje je sve lošije, atmosfera sve napetija i mnogi se pitaju, oprašta li se Velika Britanija od svojih stranaca ili od svoje vlastite tradicije koja je do sada bila otvorena prema svijetu. Tu je prije svega porast napada na strance za 41 posto u prvom mjesecu nakon referenduma. Stvara se određena atmosfera ugroženosti, a u tome se nije suzdržala niti premijerka May koja je napala strane trgovce nekretninama. Vlasti sada traže i sastavljanje popisa stranih radnika u britanskim kompanijama. Vrhunac stvaranja pomutnje među nebritanskim građanima su novi formulari koji su se pojavili u školama u kojima roditelji moraju popuniti obrasce u kojima se traži državljanstvo i mjesto rođenja djece. Ne tako davno Velika Britanija je bila zemlja u koju su svi dobrodošli.
Napad na »svjetsku elitu«
Ton se promijenio. Opuštenost je nestala, ekscentrično ludilo kojim Britanci žive svoju svakodnevnicu, strance potiče na ozbiljno promišljanje svoje budućnosti u ovoj zemlji. Sve se više pojavljuje i selektivno neprijateljstvo prema strancima. Na udaru su više Europljani iz istočne Europe nego Irci, Nijemci, Nizozemci i državljani skandinavskih zemalja.
Na referendumu se pokazalo koliko su Britanci podijeljeni – tu su prije svega pretežito siromašni pobijedili na referendumu relativno bogate, gubitnici modernizacije pobijedili su obrazovane elite, a stariji građani mlađe. Nakon referenduma sve negativne energije svih slojeva društva vrlo brzo usmjerile su se protiv stranaca, a na takve pojave nije prikladno reagirala britanska vlada.
Politika britanske premijerke Therese May produbila je jaz. Konzervativni su vrlo brzo konstatirali da su migracije glavni razlog za Brexit. May je isto tako oštro napala takozvanu »svjetsku elitu« i »građane svijeta« koji nemaju »prave« korijene ali zato imaju mnogo arogancije prema malim ljudima i njihovom patriotizmu. Ovakva retorička eskalacija razočarala je čak i ponekog stranačkog kolegu premijerke – posebice one koji nemaju britanske korijene.
Zabrinjavajuća je situacija na području znanosti, gdje mnogi strani profesori i znanstvenici razmišljaju o napuštanju Velike Britanije, dok drugi stranci pak čak odbijaju atraktivne ponude sa sveučilišta u Oxfordu, Cambridgeu ili Londonu. Kritična je situacija u britanskom zdravstvu, gdje su polovica osoblja i liječnika također stranci.
Pet posto stanovništva iz EU
Rijetko je koja članica Europske unije toliko internacionalna kao Velika Britanija. Pet posto stanovništva potječe iz članica Europske unije, ukupno 3,2 milijuna, a više od polovice živi u Ujedinjenom Kraljevstvu već više od 10 godina. Mnogi sada razmišljaju o novom početku u nekoj drugoj zemlji.
Pad funte i prihoda
Gospodarski već su vidljivi jasni znakovi upozorenja. Britanska funta je na najnižoj razini vrijednosti u odnosu na američki dolar u posljednjih 30 godina. Službenici ministarstva financija su izračunali da bi britanski BDP nakon napuštanja EU-a mogao pasti za 9,5 posto, što bi značilo izgubljenih 66 milijardi funti poreza godišnje.
Nadalje pad prihoda kod financijskih uslužnih djelatnika mogao bi iznositi 40 milijardi eura godišnje, kao i gubitak oko 70.000 radnih mjesta. S druge pak strane Europska unija je svjesna da je Velika Britanija treće najvažnije tržište za europske proizvode te da oko toga indirektno ovisi i 750.000 radnih mjesta u Europi. Tako primjerice samo metalna i elektroindustrija svake godine izvozi u Veliku Britaniju proizvode u vrijednosti od 55 milijardi eura. Posljedice Brexita još se uvijek zbrajaju, a mnoge su još nesagledive kako za Veliku Britaniju tako i za Europsku uniju. (Alen LEGOVIĆ)