Porezna uprava u Rijeci po svemu sudeci zbog propusta u vlastitim redovima zakasnila je 6 i pol mjeseci s prijavom potraživanja prema rijeckoj tvrtki Pan trading u stecaju. Na taj nacin Hrvatska je izgubila svaku mogucnost da se u državni proracun pokuša uplatiti traženi iznos od cak 29.374.565,14 kuna!
Naime, prema rješenju Trgovackog suda u Rijeci od 15. rujna ove godine u stecajnom postupku nad Pan tradingom odbacuje se kao nepravodobna prijava tražbine RH, odnosno Porezne uprave Rijeka i više ne postoji zakonska mogucnost da se prijava tražbine ispita na naknadnom rocištu.
Podsjetimo, 6. svibnja 2009. otvoren je stecajni postupak nad Pan tradingom, poduzecem koje se bavilo maloprodajom i veleprodajom namirnica široke potrošnje, a poznato je i po tome što je u Rijeci imalo prvi veliki market (Graciani). Vjerovnici su pozvani da u 30 dana prijave svoje tražbine stecajnom upravitelju pa je prvo ispitno rocište za prijavu tražbina održano 1. srpnja, a drugo 1. listopada 2009.
Potraživanja Porezne uprave od 29.374.565,14 kuna nisu se pojavila ni na jednom od ta dva rocišta jer ih Porezna uprava u zakonski zadanim rokovima nije prijavila stecajnom upravitelju. Dapace, Porezna uprava, za razliku od najvecih vjerovnika poput Dinova-Dione, Konzuma i HPB-a, koji su potraživanja prijavili u za to odredenom razdoblju, to je ucinila tek 6. travnja 2010., dakle sa zakašnjenjem od 185 dana!
Naravno, Trgovacki sud u Rijeci je odbio prijavu takvog potraživanja - bez obzira što se radilo o RH kao vjerovniku u iznosu od 29.374.565,14 kuna - ocjenjujuci je nepravodobnom. Najveci dio duga odnosi se na porez na dobit, oko 15 milijuna kuna, te na PDV oko pet milijuna kuna.
Poreznoj upravi prihvaceno je tek manje potraživanje od 4,5 milijuna kuna prijavljeno u zakonskom roku. No, stecajna masa Pan tradinga u ovom trenutku toliko je mala da se nijedan veci vjerovnik zasad nema iz cega konkretnije naplatiti.
Teoretski, za propust Porezne uprave, ako se procijeni da se radi o
kaznenom djelu protiv službene dužnosti, mogu se izreci kazne od šest
mjeseci do cak deset godina, i to ako službena ili odgovorna osoba koja
s ciljem da sebi ili drugoj pravnoj ili fizickoj osobi pribavi kakvu
neimovinsku korist ili da drugoj pravnoj ili fizickoj osobi prouzroci
kakvu štetu, iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekoraci granice svoje
ovlasti ili ne obavi dužnost.
U blažoj varijanti netko može
odgovarati za nesavjestan rad u službi, i tada se kažnjava novcanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.