Sustav fiskalnih blagajni poznat je diljem Europe, a zbog ocitih problema s naplatom implementiran je i u susjednim zemljama koje su prošle tranziciju poput Srbije i Bosne i Hercegovine. Krajem godine uvodi ih Slovenija. Iako je proces fiskalizacije u Hrvatskoj najavljivan od pocetka srpnja, do kada ce se donijeti zakon o fiskalnim blagajnama, poduzetnici ce za njihovu implementaciju imati vremena do iduce godine. Koliki ce "prilagodbeni rok" biti, još se uvijek tocno ne zna.
Iako se njihova primjena, dakle, prema prvim najavama, ne ocekuje prije 2013. godine, Porezna uprava vec od iduceg mjeseca krece s rigoroznim provjerama kako prodane robe i naplacenih usluga, tako i s izdavanjem racuna.
Da bi se još bolje napunila državna blagajna, inspekcije ovih dana pojacano krecu i u kontrolu izdaju li se racuni. No, osim što se mogu kazniti vlasnici onih objekata koji racun ne izdaju, kazniti se mogu i kupci koji ga ne uzmu.
Podsjetimo, racun je za državu bitan jer je na njemu porez na dodanu vrijednost, a on ide državi. Ukoliko porezni inspektori od kupca pri izlasku iz, primjerice, trgovine zatraže racun, a on ga nema, mogu ga kazniti globom od 50 kuna.
No, strah od kazne nije jedini razlog da uzmete racun. Kako upozorava Hana Juric, voditeljica Savjetovališta Društva za zaštitu potrošaca Istre, sacuvani racun može potrošacu pomoci pri pokretanju reklamacijskog postupka, omoguciti mu zamjenu neispravnog proizvoda ili raskid ugovora s trgovcem, omoguciti ostvarenje prava na naknadu štete, a potrošac racun može koristiti i kao dokaz tijekom sudskoga spora s trgovcem.
Zakon o PDV-u zaprijecio je i kaznene odredbe (novcane kazne) i za trgovca (tvrtku) kao pravnu osobu u iznosu od tisucu do 200 tisuca kuna ukoliko se u racunu ne iskažu svi propisani podaci, ali i ako se ne istakne obavijest o obvezi izdavanja i uzimanja racuna, dok ce se novcanom kaznom od 500 do 10 tisuca kuna kazniti fizicka osoba koja je odgovorna za rad trgovine (tvrtke), a ne realizira navedene obveze iz Zakona o PDV-u.
Racun bi za neki kupljeni proizvod, upozorava, trebalo cuvati sve dok traje jamstveni rok a, kada su u pitanju javne usluge (racuni za telefon, vodu, odvoz smeca, odvodnju, HRT pristojba, razne komunalne naknade i sl.), onoliko dugo koliko su propisani rokovi zastare za istu uslugu. (Piše Borka PETROVIC)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU