Građani koji godišnje "uberu" do 12 tisuća kuna od štednje koju drže u bankama najvjerojatnije neće državi plaćati porez na štednju. Istaknuo je to pomoćnik ministra financija Boris Lalovac gostujući jučer u emisiji Hrvatskog radija "Poslovni tjedan". Uz kamatu na štednju od tri posto to bi, potvrdio je, Lalovac značilo da građani koji imaju štednju od najmanje 400 tisuća kuna neće plaćati porez na zaradu od kamata.
Za godišnji prihod od kamata veći od 12 tisuća kuna plaćat će se porez od 12 posto, što je zapravo niže nego u većini europskih zemalja gdje se taj porez plaća po kamati od 15 pa čak do 30 posto.
Kako je trenutno kamata na štednju u hrvatskim bankama nešto manja od tri posto, pa je tako primjerice na kunsku štednju u prosjeku oko 2,5 posto, a na štednju u eurima oko dva posto to bi značilo i da će iznos štednje na koji se neće plaćati kamata biti oko pola milijuna kuna.
Dio naših sugovornika iz komercijalnih banaka s kojima smo razgovarali ističu da i uz dodatnu premiju koju daju svojim klijentima kamata na kunsku štednju ne prelazi 2,5 posto godišnje, te da je na onu u eurima do dva posto, pa ističu da bi limit štednje do kojeg se neće plaćati porez na zaradu od kamata mogao biti bliže pola milijuna nego 400 tisuća kuna. Prema tvrdnjama naših sugovornika iz banaka porez bi, u slučaju da se ne plaća na kamate što se ostvaruju na štednju do pola milijuna kuna, u konačnici plaćalo oko pet posto svih štediša, odnosno na osnovu pet posto svih štednih računa, u Hrvatskoj što je najviše do 60 tisuća građana. (Piše Jagoda MARIĆ/NL)
VIŠE U TSIKANOM IZDANJU.