Porez na nekretnine: Tko će im utvrditi vrijednost?

(N. LAZAREVIĆ)
(N. LAZAREVIĆ)

Kako stvari sada stoje, primjena poreza na imovinu ili na nekretnine, kako se posljednjih dana naziva, mogla bi zapeti na samom početku, a primjena se očekuje 1. travnja iduće godine. Naime, da bi se porez naplatio, mora se utvrditi vrijednost pojedine nekretnine. Cijena ovisi o lokaciji, starosti nekretnine, njenoj uređenosti… Sve će se to, prema nekim izvorima, utvrđivati, samo još nije rečeno koja će to vojska službenika činiti. Stručnjaci već sada kažu da je to gotovo nemoguće. Pretpostavimo da bataljun službenika obiđe nekretnine. Na koji će način utvrđivati njihovu vrijednost? Hoće li se poreznici rukovoditi primjerima banaka, koje za procjenu vrijednosti nekretnina na koje stavljaju hipoteku angažiraju procjeniteljske kuće, odnosno sudske vještake građevinske struke?

Prema zamisli ministra financija Slavka Linića, oni koji stanuju u vlastitoj nekretnini godišnje bi plaćali porez od 0,2 posto vrijednosti, oni koji je iznajmljuju 0,4 posto, a ukoliko stan nije u funkciji, porez bi iznosio visokih dva posto njegove vrijednosti. To bi konkretno značilo da bi porez na stan od 60-ak kvadrata u Puli, vrijedan oko 540.000 kuna, iznosio 1.080 kuna, ukoliko vlasnik u njemu stanuje. Kada bi se iznajmio, porez bi iznosio 2.160 kuna, što se opet kosi s prijašnjim najavama o tome da onaj tko iznajmi nekretninu neće plaćati porez. U ovom slučaju vlasnik bi bio dvostruko oporezovan jer bi osim poreza na nekretnine plaćao i porez na prihod od najma. Kada isti stan nitko ne bi koristio, porez bi iznosio čak 10.800 kuna godišnje. Taj si iznos rijetko koja obitelj, a kamoli penzioneri, koji uz stan najčešće posjeduju i vikendicu, može priuštiti.  

Naime, čak 80 posto stanova u kojima se stanuje te vikendica posjeduju ljudi stariji od 65 godina. Sindikat umirovljenika Hrvatske još je u kolovozu poslao otvoreno pismo ministru Liniću, na koje nije dobio odgovor, a u kojem pita uvodi li se to nova nacionalizacija stanova starijih građana.

- Linić ima fobiju od bogatih, a nema osjećaj što je to niža srednja klasa u Hrvatskoj. Ovo je čista priča o Superhiku - pokradi siromašne da bi darovao bogate. Ne znam samo kojih je to novih 200 hrvatskih obitelji kojima Linić misli pogodovati, a koje će pokupovati ovršene vikendice, stanove i građevinska zemljišta, kaže Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske. 

Pretpostavlja se da će uvođenje poreza sniziti cijene nekretnina za koje se tvrdi da su prenapuhane. Mnogi će zbog neplaćanja poreza biti prisiljeni prodavati nekretnine, no tko će ih kupovati? Bogataši. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

Porez znatno viši od komunalne naknade

Porez na nekretnine neće biti viši od sadašnje komunalne naknade za stan ili kuću u kojoj vlasnik stanuje, više puta su hrvatske građane nastojali uvjeriti iz Vlade. Što će se događati u Istri? Za stan od 60 kvadrata u Puli koji bi stan koštao 66.000 eura, trebao bi se platiti godišnji porez od 132 eura, odnosno 990 kuna. To je dvostruko više od sadašnje komunalne naknade! Najlošije će ipak proći stanovnici Rovinja. Prosječna cijena kvadrata stana od 60 četvornih metara u starogradskoj jezgri je 2.700 eura. Porez bi dosegnuo 2.430 kuna, što je čak 16 puta više od komunalne naknade!

OPŠIRNIJE O OVOJ TEMI I O TOME KOLIKI BI POREZ MOGLI PLAĆATI VLASNICI NEKRETNINA PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.


Podijeli: Facebook Twiter