Koja ce imovina biti predmet oporezivanja, i po kojim kriterijima ce se što oporezivati, nova Vlada za sada ne otkriva. Sigurno je samo da ce se postojeca komunalna naknada, koju placaju svi vlasnici nekretnina, a simbolicna je u odnosu na poreze na imovinu kakve poznaje EU, zamijeniti pravim porezima na imovinu.
Ta komunalna naknada sada u prosjeku iznosi 0,57 kuna po cetvornom metru stana ili kuce, što znaci da vlasnik prostora od 120 cetvornih metara, primjerice, komunalnu naknadu godišnje placa oko 800 kuna. Koliko ce sada iznositi stopa poreza na imovinu, nije poznato, no zna se da ce, kako je najavio ministar financija Slavko Linic, porez na neupotrebljivanu imovinu progresivno rasti, a na onu koja se upotrebljava, znacajno padati.
Drugim rijecima, može se ocekivati da vlasnici jedne nekretnine, u kojoj žive, nece biti oporezivani, no svaka ekstra nekretnina, koja nije u funkciji, skupo ce ih koštati.
Vec je ranije ekonomski strateg SDP-a Branko Grcic najavljivao da ce se oporezivati samo ekstra imovina, ne i nekretnine u kojima gradani žive. To su, govorio je, drugi, treci i svi ostali stanovi koji su neformalno neiskorišteni, a zapravo iznajmljeni "na crno". Oporezivanjem tih nekretnina stimulirala bi se prijava najma, od cega bi profitirali i proracun i najmoprimci.
Naime, oni koji iznajme svoje prazne nekretnine, odnosno prijave vec postojece podstanare, izbjeci ce porez na ekstra imovinu jer ce placati porez na prihod od te imovine. Sada to znaci da netko tko od podstanara zaradi, recimo, tisucu kuna, porez placa na samo 700 kuna, i to po stopi od 12 posto, dakle svega 84 kune.
Namjera je nove Vlade, ocito, one koji imaju ekstra nekretnine potaknuti da te nekretnine, kako bi izbjegli porez na imovinu, stave u "pogon", ili prodaju, što ce dodatno sniziti cijenu stanova na tržištu, i najma te opcenito pokrenuti tržište.
Postavlja se, medutim, niz pitanja, primjerice kako ce se porez, u nesredenom gruntovnom stanju, naplacivati, odnosno hoce li oni koji gruntovno svoju nekretninu nisu sredili porez izbjeci, za razliku od onih koji su vlasnici nekretnine i na papiru. Procjene govore da je cak polovica nekretnina u Hrvatskoj katastarski nesredena.
Nadalje, što je s onima koji ekstra nekretninu, poput stare naslijedene kuce na selu, uzalud pokušavaju prodati po tržišnoj, pa cak i nižoj cijeni, no interesa nema, a nemaju kome tu nekretninu niti iznajmiti? U toj situaciji nalazi se velik broj umirovljenika, kojima je u interesu nekretninu prodati jer je ne mogu održavati, dok ce ih sada, ne kategorizira li se porez na imovinu, zadesiti još jedan trošak. (B. MRVOŠ PAVIC/NL)
Najsiromašnijima ce placa porasti za 147 kuna
Na temelju zakona minimalna placa za razdoblje od 1. lipnja 2011. do 31. svibnja 2012. u Hrvatskoj iznosi 2.814 kuna. Najavljena mjera da ce poreza biti oslobodene place do 3.000 kuna, nešto znaci tek malom broju gradana. Onaj tko danas prima neto placu od 2.814 do 2.848,8 kuna (pretpostavka je da ne uzdržava clanove obitelji i da živi u jedinici lokalne samouprave gdje prirez iznosi pet posto) ubuduce ce primati od 147 do 151 kunu više. Svima koji primaju od 2.849 do 2.999 kuna placa ce se uvecati do 3.000 kuna, dakle, nekome za 151 kunu, a nekome za jednu kunu. (P. G.)
Zbog PDV-a špeža skuplja za jednu cokoladu
Od brojnih najavljenih mjera Vlade intrigira povecanje PDV-a s 23 na 25 posto. To znaci da ce uobicajena obiteljska špeža od 615 kuna poskupjeti na 625 kuna što predstavlja razliku od jedne cokolade. Kod kupnje prosjecnog automobila od 123 tisuce kuna rast na 125 tisuca nece se ni osjetiti. Do sada su prodavaci automobila bili vrlo popustljivi, pa su u pregovorima kupci mogli iskamciti popust od nekoliko tisuca kuna. Isto pravilo vrijedi i kod kupovine novog stana. (P. G.)