Poštovana,
Bila bih vam jako zahvalna kad biste mi mogli pomoći svojim savjetom. Imam dvije kćerke, starija ima 20, a mlađa 15 godina. Obje imaju poremećaj u ishrani. Naime, obje jedu samo mali dio namirnica i to one nezdrave. To su: pizza, tijesta, kolači, masno, slano ili papreno. Kod mlađe se sve svodi na pizzu, ćevape, piletinu i tako u krug. Zato mlađa ima dvadesetak kilograma viška. Sve smo pokušali – razgovore i uvjeravanja, ništa ne pomaže. Ona ne jede količinski puno, ali jede hranu od koje se goji. Jako pati, a i mi s njom. Ne može se natjerati čak ni pokušati okusiti neku drugu vrstu hrane. Starija ima nešto širi krug namirnica, ali ni ona ne može bez sira ili vrhnja – iako tvrdi da to želi. Ne može smisliti rajčicu, lubenicu, dinju, breskvu, papriku ili meso (teletinu). Kome da se obratim? Ima li pomoći? Napominjem da je starija kćer nedovoljno izrasla, solidna studentica, ali je stalno nervozna, napeta, nezadovoljna. Pomozite, molim vas.
Zahvalna majka
Poštovana,
Kultura prehrane i poremećaji u prehrani su vrlo usko vezani u našim životima. Mnogi nutricionisti će vam reći da smo ono što jedemo. Takav način razmišljanja ima svoju logičnu povezanost, jer se hrana može smatrati gorivom koje pokreće naše tijelo i um. Što je kvalitetnija, to je i naša životna energija bolja i lakše se nosimo sa svakodnevnim problemima. Za obje kćerke napominjete da se ne mogu natjerati, iako žele nešto pojesti. Nitko od nas ne voli jesti sve namirnice, ali ponekad se treba potruditi pojesti i nešto što malo manje volimo. Takav se pristup prehrani prvenstveno koristi kod manje djece. Problem u namirnicama koje spominjete jest da one stvaraju određenu vrstu ovisnosti, primjerice učestalo konzumiranje gaziranih sokova stvara ovisnost o šećeru. U namirnicama koje navodite nalaze se također rafinirani šećeri, masnoće i prerađevine koje uzrokuju slične reakcije. Napetost, razdražljivost, nesanica, pojačana nervoza, bezvoljnost i pojačana potreba za slatkim samo su neki od simptoma.
U psihološkom pogledu, poremećaj u prehrani prvenstveno signalizira nezadovoljstvo. Nezadovoljstvo može nastati prema samome sebi, ali i unutar okoline u kojoj se pojedinac razvija. Rekli ste da razgovori ne pomažu, što ukazuje na potrebu za radikalnim promjenama. Zajedno izbacite iz kuće sve što nije zdravo, otiđite kupiti namirnice svi zajedno, odlučite svi zajedno što ćete pripremiti i zajedno objedovati. Okušajte se u novim kulinarskim eksperimentima i dio prepustite djeci. U početku će biti vrlo teško izbaciti stare navike, ali dosljednošću ćete stići do cilja.
Moram napomenuti da je, ukoliko se kćeri budu protivile zdravijem načinu prehrane, najbolje pronaći kompromis. Nemojte popuštati njihovim željama za slatkišima ili masnim proizvodima samo kako bi nešto pojele. Naravno, to ne znači da moraju ostati gladne, već da je potrebno promijeniti pristup. Složite raspored prehrane, odnosno što će biti za ručak a što za večeru kroz tjedan. Ubacite i ono što najviše vole, ali se pridržavajte plana koji ste zajedno složili. Imajte uvijek na umu da je vrlo bitno stvoriti poštovanje prema hrani, jer je to način kako poštujemo sebe. Za pretilost mlađe kćerke, savjetovala bih vam da se obratite stručnjaku – nutricionistu, kako se ne bi poremetilo opće psihičko i fizičko stanje, s posebnim naglaskom na osjetljivu dob. Ukoliko se problem nastavlja i, bez obzira na pokušaje, ne vidite rješenje, najbolje je da se osobno javite psihologu.
Imate li problema sa sinom ili kćerkom? Ne slažete se najbolje sa svojim šefom? Naljutili ste se na prijateljicu? Kako ćete prekinuti dugogodišnju vezu? Ne ova o slična pitanja, na dileme, slutnje i probleme, svake nedjelje pomoć možete na ovim stranicama potražiti od naše psihologinje, mag. Luane Poleis u rubrici. Pitanja možete poslati meilom na: redakcija @glasistre.hr i [email protected] <mailto:[email protected]>, odnosno običnom poštom na Glas Istre, 52100 Pula za rubriku "Umijeće življenja".