Po nalogu Ministarstva financija riječka Carinska uprava je 26 mjeseci, od 24. listopada 2013. do 7. prosinca 2015., nadzirala upravljanje porečkom sportskom lučicom tijekom petogodišnjeg razdoblja, od početka 2009. do 24. listopada 2013. Tijekom trogodišnjeg nadzora djelatnici riječke Carinske uprave izvršili su niz uviđaja i razgovora na terenu te na kraju izdali rješenje kojim se traži naplata novčane kazne poduzeću Usluga od milijun i 114. 804 kune. Kako stoji u rješenju, to je "neobračunana i neuplaćena obveza na ime naknade za koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra u svrhu luke posebne namjene - luke nautičkog turizma".
Sporni sportski ribolovci
Temelj kazne čini interpretacija o namjeni sportske luke, odnosno zakonsko tumačenje i primjena u praksi takvog tumačenja prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja u luci koje razlučuje sportsku i gospodarsku namjenu lučice. Poduzeće Usluga se žalilo na to rješenje i sad se čeka rasplet - i u slučaju da Ministarstvo odbije žalbu, porečko će poduzeće morati uplatiti tražen iznos bez obzira na pravo dodatne žalbe Upravnom sudu, jer činom odbijanja žalbe rješenje postaje izvršno.
Rješenje je stiglo na adresu porečke Usluge 14. ožujka a radi se o dokumentu od 40 stranica u kojemu se, uz argumente djelatnika carine, nižu i kontraargumenti odvjetničkog tima koji je zastupao Uslugu. Nitko ne zna točno odgovoriti zašto je riječka carina toliko dugo - 26 mjeseci! - nadzirala porečku lučicu. Direktor Usluge Milan Laković smatra da je razdoblje nadzora neprimjereno, da je cijela situacija poprilično čudna. Evo kako je na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća direktor Usluge objasnio logiku kojom se vodila carina u sastavljanju rješenja.
- S obzirom na to da je lučica sportska, ne bi se smjela obavljati gospodarska djelatnost, po novom Zakonu. Inspekcija je utvrdila da su 89 članova Športsko-ribolovnog društva Zubatac iz Poreča korisnici vezova u sportskoj luci Poreč, no nije vidljivo da se sportska luka Poreč koristi upravo u te svrhe. Štoviše, vidljivo je da upravo i neki od članova ŠRD-a Zubatac imaju registrirana plovila za obavljanje gospodarske djelatnosti, objasnio je Laković.
U razgovoru s njim u sjedištu Usluge direktor nam je pokazao ugovor o 20-godišnjoj koncesiji koju je Usluga potpisala s koncesionarom Istarskom županijom 1999. godine. "U samom naslovu ugovora stoji zapisano da se koncesija dodjeljuje u svrhu gospodarskog korištenja sportske luke Poreč. Smatramo da se koncesija koristila sukladno ugovoru i da nema osnova za kaznu" dodao je Laković.
Skuplji vez nema veze
Kazna koju bi porečka Usluga trebala platiti iznosi 8,5 dosadašnjih godišnjih prihoda sportske luke. Nedavno je donesena odluka o dvostruko skupljim vezovima, što je polučilo reakciju dijela vlasnika plovila. Porečka sportska luka raspolaže s 330 vezova a lani je, shodno starim cijenama, ostvaren prihod od 130 tisuća kuna: u prosjeku svako je plovilo plaćalo godišnje 393 kune. Stopostotnim povećanjem cijene veza Usluga će prihodovati 230 tisuća kuna godišnje, a jedan vez stajat će prosječno 696 kuna. Kada je obznanjena vijest o potencijalnoj paprenoj kazni, počela je kolati priča da se uprava Usluge upravo radi toga odlučila na drastično poskupljenje veza.
- Jedno s drugim nema veze, rješenje smo dobili 14. ožujka, a odluka o povećanju cijena donijeta je krajem prošle godine i već je 1. siječnja ove godine objavljena na portalu Usluge, kaže Laković koji priznaje da će ipak, ukoliko kazna postane pravomoćna, ona utjecati na daljnja ulaganja jer se radi o popriličnom iznosu.
Neki i zarađivali na preprodaji vezova
- Osim potrebe da ulažemo u sportsku luku, želja nam je uvesti red u poslovanje. Od 330 vezova, trećina ih nije u skladu s pravilnicima. U 23 slučaja vlasnik veza i plovila nisu iste osobe, zapušteno je 25 vezova, a 17 obrta odnosno poduzeća vlasnici su 29 plovila koja se koriste za prijevoz putnika i taxi službu, i koriste isto toliko vezova. Na devet vezova nema plovila, dok je na šest vezova drugo plovilo, kaže Laković.
Pojedinci su, veli, i zarađivali na preprodaji vezova, nerijetko oglašavajući prodaju i u medijima. "Istina je da se dugi niz godina radilo u suprotnosti s koncesijskim odobrenjem, stoga ne čudi da se prilikom uređenja poslovanja nailazi na otpor onih koji su od neuređenog poslovanja i živjeli", zaključuje Laković.
Od 1. svibnja paprene cijene za gospodarska plovila
Granica sportske luke prolazi pored trećeg gata porečke marine koja radi pod drugim uvjetima, cijene su veće, tržišne. Ipak, na desnoj strani gata, prema sportskoj luci na vezu su barke koje plaćaju cijenu sportske luke, iako gat ne pripada sportskoj lučici. Zašto je to tako? Laković ne zna odgovoriti, kaže da je preuzimanjem upravljanja lukom u srpnju 2013. godine zatekao takvo stanje ali da će se to sada mijenjati. Treći gat ponudit će se na korištenje obrtima i poduzećima koji se bave prijevozom putnika.
Cijene za plovila koja se koriste u gospodarske svrhe od 1. svibnja bit će paprene: za narednih sedam mjeseci za barku do pet metara dužine koja se koristi u gospodarske svrhe vez će koštati 8.333 kune, a za barku od sedam do osam metara 13.533 kune. U 2017. godini prelazi se na punu godišnju cijenu: 12 tisuća kuna za barku dužine 4-5 metara, 16.000 kuna za barku od 5-6 metara te 19.500 kuna za barku 7-8 metara dužine. (Elio VELAN)