Porecka Agrolaguna proizvodi košer malvaziju i merlot

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Porecka Agrolaguna se u vinsku povijest naših krajeva upisala i neobicnim, ali vrlo zanimljivim poslovnim potezom: proizvela je prva košer vina u Hrvatskoj. Rijec je o deset tisuca butelja prvoklasne malvazije i merlota koje su proizvedene u suradnji sa Židovskom vjerskom zajednicom iz Zagreba.

Detalje o ovom zanimljivom poslu saznajemo od Milana Budinskog, enologa u poreckoj Agrolaguni, koji je vodio tehnološki dio. Zadovoljstvo obavljenim poslom s košer sirevima i maslinovim uljem potaknulo je glavnog rabina Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj dr. Kotela Da-Dona da se Agrolaguni obrati i s prijedlogom o proizvodnji košer vina. Medutim, buduci da Židovi vjernici košer vino osim u svakodnevnoj potrošnji koriste i u vjerskim obredima, njegova proizvodnja podliježe izuzetno strogim pravilima.

- Agrolaguna je ta pravila bila spremna i sposobna zadovoljiti, kaže Budinski, cemu je zasigurno pogodovalo i iskustvo sa strogim higijenskim pravilima u vinskom podrumu i strogim procedurama kontrole standarda kvalitete prema otprije uvedenim certifikatima HACCP te ISO 9001 i 14000.

Trebalo je i fizicki odvojiti proizvodnju košer i ostalih vina jer u proizvodnji prvog smiju sudjelovati samo radnici koji su Židovi vjernici. Zato je sirovina za košer vino cuvana u posebnim, samo za to namijenjenim i zapecacenim posudama, u prvoj fazi u bacvama od inoksa, a u drugoj u drvenim koje su oznacene i posebnim natpisima. Sve poslove dolazili su, kad bi za to bilo vrijeme, a o tome bi Budinski obavijestio rabina Da-Dona, obavljati clanovi Židovske vjerske zajednice.

Zanimalo nas je ima li ikakvih enoloških razlika izmedu standardnih Agrolaguninih vina i ovih košer, dakle u konacnom proizvodu.

- Jedini postupak koji bitno razlikuje naša standardna vina i košer je pasterizacija, koja je neophodna za košer vina iz religioznih razloga, a poslije omogucuje da s tim vinima, na putu do potrošaca židovske vjere, u direktni kontakt dolaze i ljudi drugih vjera, bilo da se radi o našim radnicima, ljudima koji sudjeluju u postupku transporta vina ili u njegovu posluživanju, dakle konobarima, kaže Budinski. (D. ŠIŠOVIC; snimila J. PREKALJ)


Podijeli: Facebook Twiter