Temama o aspektima proucavanja životinja prema istarskim srednjovjekovnim i ranonovovjekovnim izvorima, dr. sc. Marije Mogorovic Crljenko, o predmetima u obliku ptica s otoka Krka iz razdoblja kasne antike prof.dr.sc. Klare Buršic - Matijašic i sprjecavanju širenja zoonoza u goveda u Istri u mletackoj i austrijskoj legislaturi 18. i 19. stoljeca prof. Rina Ciguia, otvoren je sinoc u Porecu, šesti Istarski povijesni biennale.
Ovaj medunarodni znanstveni skup, plod je suradnje Zavicajnog muzeja Poreštine, pazinskog Državnog arhiva i Odjela za humanisticke znanosti Sveucilišta Jurja Dobrile u Puli i održava se u poreckom muzeju i završava u subotu.
Dvadesetak povjesnicara iz Hrvatske, Slovenije i Italije na skupu predstavlja rezultate svojih istraživanja na ovogodišnju temu koja nosi naziv "Animalia, bestiae, ferae… o životinjama u povijesti na jadranskom prostoru".
Mogorovic Crljenko u svom se uvodnom predavanju osvrnula na spominjanje životinja u povijesnim izvorima, gdje se redovito javljaju, buduci da su oduvijek bile vezane uz covjeka, a nerijetko su covjekov život i egzistencija ovisili upravo o njima.
Takoder, zanimljivo je da se odredbe o životinjama nalaze u svim istarskim statutima, poput onih o zaštiti životinja, ali i svjedoce o psovkama vezanim uz životinje, istaknula je u izlaganju Mogorovic Crljenko.
Dodala je kako se vijesti o životinjama nalaze i u drugim vrstama izvora, od gradanskih i kaznenih procesa, oporuka, ženidbenih sporova, do otmica i slicnih.
Buršic-Matijašic govorila je o arheološkim istraživanjima na otoku Krku i materijalu koji je tamo pronaden, dijelu broncane fibule u obliku ptice i dvjema srebrnim figurama pticica, za koje je iznijela korake istraživanja koje je provela da bi ustanovila kojem razdoblju pripadaju.
Dodala je kako je motiv ptice brojan i omiljen u prapovijesnim kulturama, antickoj ikonografiji i kulturama kasnoantickog razdoblja.
Cigui se osvrnuo na nedace u 18. i 19. stoljecu koje su uzrokovale zoonoze medu govedima, desetkujuci populacije, uzrokujuci ogromne štete gospodarstvu i cijelom stanovništvu, što je nagnalo austrijske vlasti na uvodenje higijenskih mjera.
Ravnateljica poreckog muzeja dr.sc. Elena Uljancic - Vekic na otvorenju biennala podsjetila je na pocetke manifestacije koju je pokrenula s kolegicama Tajanom Ujcic i Marijom Mogorovic Crljenko, a koja je vrlo brzo naišla, kako je rekla, na svesrdnu i bezrezervnu podršku drugih poznatih povjesnicara s podrucja Istre i Hrvatske, te inozemstva. (V. HABEREITER)