Figura i dvojnost naziv je samostalne izložbe pulske autorice Melite Brščić Kumlanc koja se u porečkoj Maloj galeriji predstavlja s desetak osebujnih radova, ulja na platnu karakterističnih po specifičnim ženskim figurama. Izložba je dar Pučkog otvorenog učilišta autorici za lanjsko prvo osvojeno mjesto po izboru žirija na izložbi amaterskog likovnog stvaralaštva Pro Futura, a valja istaknuti da je njezine radove godinu ranije prepoznala i publika te je proglašena najboljom autoricom po izboru publike.
Stoga je sinoćno otvaranje samostalne izložbe kruna ove suradnje. Zanimljivost je da se autorica slikarstvom počela baviti prije dvadesetak godina i naglo prekinula, te se prije dvije godine ponovno prihvatila kista i na svojstven način počela stvarati arhaične motive. Na svečanosti otvaranja okupljene su uz autoricu i supruga Janija pozdravili i ravnateljica POU-a Sanja Radetić Fatorić, te voditelj likovnih djelatnosti Učilištu Sebastijan Vojvoda. Vojvoda je rekao kako se radovi Brščić Kumlanc mogu tumačiti dvojako, s jedne strane kao oblik mimetičkog prikazivanja onostranog i mitologije u tradiciji zapadne iluzionističke umjetnosti prikazivanja stvarnosti, dok s druge stane primjenjuje princip mimezisa kao poetički obrazac prošlog, fantastičnog, izmišljenog ili transcendentalnog sadržaja vlastite duhovne stvarnosti iz koje crpi nadahnuće.
"Stilski kod tih radova može se opisati kao legura tradicionalističkih, renesansnih likovnih gramatika zapanjujuće čvrste tonske modelacije, (zapanjujuće s obzirom da je slikarica bez formalnog akademskog obrazovanja), čvrstog linearnog crteža i prigušenih tonskih kromatika, koji prilično suvereno koristi slikovne zalihe prošlosti. Način na koji slika neodvojiv je od njenog ikonografskog repertoara. Inspirirana vremenom velikih otkrića kao perioda kada je svijet još predstavljao mjesto buđenja ljudske svijesti iz povoja srednjovjekovne religiozne dogme, slikarica u središnje mjesto svojih likova postavlja ženske figure, baš kao da želi prizvati i osvijestiti buđenje ženskog arhetipa koji je stoljećima bio gurnut u drugi plan u zapadnoevropskoj patriarhalnoj paradigmi neprikosovenog vladara svijeta, judeo ? kršćanskog muškarca, bijelca, osrednje figure zapadnjačke povijesti, piše u pratećem katalogu izložbe Vojvoda.
Efrosinija Lukarević, dubrovačka plemkinja, mađarska krvava grofica Elizabeta Bathory, te ženski duh iz Shakespeareovog Machbeta, amo su neke od heroina prikazanih na platnima, a autorica je publici zaželjela da u slikama "vide ono što je i ona vidjela." Izložba ostaje otvorena do 27. travnja. (Napisala i snimila V. HABEREITER)