Švedski krimići trenutno su najpopularniji u gotovo svim europskim zemljama, a i diljem svijeta su pri samome čitanosti. Ta popularnost traje već nekoliko godina, a za nju je prije svega zaslužan Stieg Larsson svojom trilogijom "Millenium". Kasnije su po njoj snimljeni i filmovi, koji su također polučili veliki uspjeh.
Nameće se pitanje - zašto su upravo švedski romani postali hit, je li je to iz razloga što je riječ o krimićima, a taj je žanr uvijek "in", ili iz razloga što švedska književnost djeluje pomalo egzotično, ukoliko nije bila do sada previše poznata širokim masama?
U Švedskoj je i ranije bilo kvalitetnih pisaca i književnika, iako istina, šire čitateljstvo možda zna nabrojiti svega nekolicinu njih. Sjetimo se samo Augusta Strindberga, kojeg se smatra jednim od oca modernoga kazališta. Njegova protagonistkinja "Gospođica Julija" je antološko djelo. Ne zaboravimo i na Astrid Lindgren, jednu od najpoznatijih književnica za djecu na svijetu, autoricu romana "Pipi Duga Čarapa".
U rubrici "Jeste li znali" mogao bi se pronaći i podatak da je prva dobitnica Nobelove nagrade za književnost bila upravo Šveđanka Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf (1858. - 1940.). Osim što je bila prva žena koja je dobila tu prestižnu nagradu, i to daleke 1909., nekoliko godina kasnije postaje i prva članica Švedske akademije, tijela koje dodjeljuje spomenutu nagradu.
Tko je rekao da nema kvalitetnih švedskih pisaca? Tomas Gösta Tranströmer (1931.), koji je ne samo pisac, već i pjesnik i prevoditelj, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2011. godine. Harry Edmund Martinson, koji u nas nije toliko poznato ime, dobitnik je Nobelove nagrade 1974. godine, i to zajedno s kolegom, također švedskim autorom imena Eyvind Olov Verner Johnson, koji također u nas nije toliko poznat. Verner von Heidenstam, Erik Axel Karlfeldt i Pär Lagerkvist također su švedski autori dobitnici ove prestižne nagrade za književnost, a njihova imena nisu pretjerano poznata, štoviše, mnogi bi rekli da su nepoznata.
Dakle, među švedskim autorima bilo je i ima kvalitetnih autora, ali su nobelovci na neki način ostali zakinuti za veću svjetsku slavu, za razliku od autora krimića. Stieg Larsson je svojom kontroverznom trilogijom, a kasnije i pričama sa (spornim) autorstvom tih djela, na neki je način utro put i ostalim piscima koji pišu krimiće u toj hladnoj zemlji. Lars Kepler je također sve čitaniji, a ne zaboravimo niti na Camilu Läckberg, najčitaniju žensku autoricu krimića nakon čuvene Agathe Christie.
Mnoštvo je mogućih odgovora na to zašto su švedski (a sve više i noverški) krimići "in". Šira publika nije dovoljno upoznata s načinom življenja u tim zemljama, oslikavaju drukčiji mentalitet, drukčiji su od onih američkih, pa tu dobru ulogu ima i znatiželja, a vrlo često nešto postane hitom i bez nekog posebnog razloga. (Vanesa BEGIĆ)