Hrvatski proizvođači hrane počeli su naglo gubiti ravnotežu. Na policama prodavaonica u Hrvatskoj sve je više uvozne, a sve manje domaće hrane. Tvornice prehrambenih proizvoda počele su gubiti kupce u zemlji i inozemstvu, zbog pada potrošnje i zbog sve oštrijih stranih konkurenata. Iako Hrvatska još nije ušla u EU, njezina prehrambena industrija već postaje žrtva otvorenog tržišta.
Prehrambena industrija u proteklih je nekoliko godina stalno povećavala izvoz, po stopi od pet do 13 posto godišnje. Međutim, od siječnja do travnja ove godine taj se trend preokrenuo: izvoz naših proizvođača hrane strmoglavio se za 17,2 posto, ili na 1,39 milijarda kuna, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Istodobno, uvoz prehrambenih proizvoda porastao je na 3,07 milijarda kuna, ili za 6,6 posto u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine.
Ta će se neravnoteža, nema sumnje, dodatno pogoršati nakon 1. srpnja, kad se ukidaju carine na uvoz proizvoda iz zemalja EU.
Prehrambena je industrija u protekle četiri godine dobro odolijevala krizi. Nije gubila tlo pod nogama, unatoč tome što se promet u maloprodaji od 2009. godine strmoglavio za petinu, a ukupna industrijska proizvodnja pala je za 16,4 posto, prema podacima HGK. Međutim, od 2012. godine situacija se promijenila.
Poznato je da Hrvatska uvozi gotovo dvostruko više hrane nego što je sama izveze. Tijekom godina krize, uvoz prehrambenih proizvoda bio je 85 do 95 posto veći od izvoza, prema podacima DZS-a. Međutim, u prva četiri mjeseca ove godine ta se neravnoteža dramatično pogoršala, pa je uvoz prehrambenih proizvoda bio 120 posto, ili 2,2 puta veći od izvoza.
Naša poduzeća nastavit će gubiti kupce ne samo zbog pojeftinjena hrane iz EU, nego i zbog poskupljenja hrvatskih proizvoda koje se nakon 1. srpnja očekuje u članicama CEFTA-e: BiH, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu i Moldaviji. Hrvatski izvoznici morat će u tim državama plaćati carine. Nevolja je u tome što se već u prva četiri mjeseca ove godine ukupni hrvatski izvoz smanjio za 5,5 posto, a u zemlje CEFTA-e srozao se za neočekivanih 11,7 posto. (B. PODGORNIK/Novi list)