Europska središnja banka (ESB) najavila je nove mjere kako bi potaknula inflaciju i rast gospodarstva. Predsjednik ESB-a Mario Draghi obećao je u četvrtak da će ta institucija produljiti monetarno popuštanje sve do ožujka 2017. godine, barem šest mjeseci više nego što je isprva planirala. To znači da će Draghi nastaviti svaki mjesec tiskati po 60 milijardi eura i ubrizgavati ih u financijski sustav.
Naime, monetarno popuštanje, koje je ESB počeo u proljeće ove godine, nije još dalo očekivane rezultate. Inflacija u eurozoni i dalje se vrti oko nule, a gospodarski oporavak ne prelazi 1,5 posto. Analitičari su očekivali bolji oporavak, jer je euro od početka godine znatno oslabio, a cijena nafte pala je ispod 50 dolara, čime su proizvođači dobili vjetar u jedra.
Podizanje inflacije
Draghi ima za cilj da poplavom eura podigne inflaciju na gotovo dva posto, ali još početkom jeseni većina članica EU ostala je zarobljena u deflaciji, koja sputava ekonomski rast.
Osim što je produljio rok za monetarno popuštanje, ESB je spustio ključnu kamatnu stopu na minus 0,3 posto. Kamatna stopa i dosad je bila negativna, a njezino dodatno spuštanje znači da će privatne banke, koje deponiraju novac kod ESB-a, ubuduće plaćati 0,3 posto »kazne«. Tim potezom Draghi želi odvratiti banke od stavljanja novca na stranu te ih potaknuti da više kreditiraju poduzeća. Također, novost je da će ESB u sklopu programa monetarnog popuštanja otkupljivati ne samo obveznice država u eurozoni, nego i obveznice regija.
Poslovni krugovi dočekali su Draghijeve mjere s razlitičitim reakcijama. Dionice na burzama u SAD-u Europi i Japanu pale su oko dva posto, jer su investitori očekivali od ESB-a da će otići korak dalje i povećati mjesečnu injekciju svježeg novca.
Srednji put
No, prema pisanju medija, tome su se usprotivili predstavnici skupine zemalja na čelu s Njemačkom, koji smatraju da je ESB već sada otišao predaleko. Stoga je Draghi možda odabrao srednji put: ostavio injekciju na razini od 60 milijardi eura mjesečno, a produljio trajanje programa za barem pola godine.
– Potezi ESB-a neće imati bitan utjecaj na Hrvatsku, jer njima želi pomoći eurozoni, a ne našoj zemlji. No, to će neizravno pomoći hrvatskom izvozu u EU te omogućiti nastavak razmjerno jeftinog zaduživanja Hrvatske na europskom financijskom tržištu, procjenjuje Ljubo Jurčić, profesor Ekonomskog fakulteta.
Naime, monetarno popuštanje održat će gospodarstvo eurozone iznad nule, na razini od jedan do 1,5 posto, što će ići na ruku i našim izvoznicima. S druge strane, kamate će ostati niske, što će pomoći dužnicima, smatra profesor. Hrvatska narodna banka je još proljetos poručila da monetarno popuštanje, koje je pokrenuo ESB, neće utjecati na njezino dosadašnje ponašanje. (B. PODGORNIK/Novi list)