Gotovo da ne postoji obitelj u Hrvatskoj koja nije, ako ne zadužena do grla, a ono barem malcice u dugovima. U doba gospodarskog procvata prosjecna se hrvatska obitelj dugorocno zadužila, kupila stan, opremila ga, racunajuci valjda da ce i iducih 30 godina biti sposobna za otplatu. Placa može samo rasti, mislio je naivni gradanin, razmišljajuci da mu uz novi stan lijepo paše i novi auto...
Banke su svojim neponovljivo fantasticnim ponudama uvijek bile tu da tom naivcu izbiju, u to doba još uvijek ne i posljednju kunu iz džepa. No, ta posljednja kuna nije se dugo skrivala u novcaniku: place su prepolovljene, mnogi clanovi obitelji ostali su bez posla, kamate su porasle, švicarac je naoštrio zube, dugovi narasli.
Da je voda došla do grla, pokazuju i posljednji podaci Financijske agencije prema kojima su gradani u veljaci bili dužni gotovo 14 milijardi kuna, zbog cega su im racuni zbog silnih ovrha blokirani. Sindikati, pak, procjenjuju da je oko deset tisuca Hrvata zrelo za stecaj, a Ministarstvo pravosuda oformilo je i radnu skupinu za izradu zakona o osobnom bankrotu gradanina.
Mnogi demoralizirani i financijski dotuceni dužnici kao jednu od slamki spasa traže strucnu pomoc financijskog savjetnika koji bi im pomogao analizirati sve troškove, ukloniti one nepotrebne i tako im pomoci u smanjenju duga. Dalibor Rumenjak, financijski savjetnik iz Zagreba, istice da je prvi korak koji je potrebno uciniti skenirati troškove mjesec dana.
- Što to znaci? Apsolutno sve racune, sve troškove koji se mjesecno naprave treba staviti u neku kutiju te napraviti izvještaj. U prvom izvještaju vidjet cete gdje tocno novac curi. Velika kolicina novca koja nam prode kroz prste, a nad kojom uopce nemamo kontrolu, troši se na kavu, cigarete, na sitnice s kioska... Najbitniji za prvi izvještaj su upravo ti sitni racuni.
Nažalost, naši klijenti opcenito uopce nemaju kontrolu nad vlastitim troškovima s obzirom na to da u Hrvatskoj vlada, kako mi to volimo kazati, financijska nepismenost. Moramo vidjeti gdje curi da bismo mogli nešto konkretno napraviti, rezove i uštede, objašnjava Rumenjak. (Piše Mirjana VERMEZOVIC IVANOVIC)
VIŠE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD SRIJEDE.