Hrvatska ima ukupno nešto više od milijun i pol kućanstava, a prosječan broj članova pada za 0,2 posto svakih deset godina tako da se prosječno hrvatsko kućanstvo u proteklih 60 godina smanjilo za jednog člana jer je taj broj s 3,8 članova iz 1953. pao na 2,8 članova, pokazuju danas predstavljeni podaci Popisa stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine.
- Više od 50 posto osoba u privatnim kućanstvima, kojih ima 1.519.038, živi u samačkim ili dvočlanim kućanstvima, rekao je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof.
U samačkim kućanstvima živi 373.120 osoba (24,6 posto), a u dvočlanim kućanstvima njih 388.803 (25,6 posto). U tročlanim kućanstvima živi 18,8 posto osoba, u četveročlanim 17,3 posto, a 8 posto je peteročlanih te 3,5 posto šesteročlanih i 2,2 posto kućanstava sa sedam ili više članova.
Udio samačkih kućanstava u ukupnom broju u svim se Ižupanijama povećao od popisa 2001. godine, najviši je u Ličko-senjskoj županiji (gotovo 30 posto) te u Gradu Zagrebu, a najniži u Međimurskoj županiji (oko 18 posto).
Gledajući udio stanovništva starog više od 15 godina prema bračnom stanju i spolu vidljiv je nešto veći postotak oženjenih muškaraca (58 posto) od postotka udanih žena (53 posto), no razlog tome je različita brojka muškaraca i žena u ukupnom broju populacije.
Neoženjeno je 35 posto muškaraca, razvedeno je njih četiri posto, a tri posto je udovaca. Neudano je 24 posto žena, razvedeno je njih pet posto, a 18 posto je udovica.
- U apsolutnim brojkama, većina stanovništva u Hrvatskoj je oženjena, odnosno udana, ukupno nešto više od dva milijuna, rekao je Krištof.
Oženjeno je 1.002.207 muškaraca, a udano 1.006.532 žene, a razlika proizlazi zbog promjene definicije ukupnog stanovništva, odnosno toga gdje živi ili namjerava živjeti jedan od bračnih drugova.
Najveći udio neoženjenih muškaraca je u Levanjskoj Varoši u Osječko-baranjskoj županiji (48,9 posto), a slijede Čagin u Požeško- slavonskoj (45,9 posto), Lanišće u Istarskoj (43,9 posto) i Otok u Splitsko-dalmatinskoj županiji (43,4 posto). Najveći udio neudanih žena je uglavnom na otocima - Smokvici (30,7 posto) i Blatu (29,5 posto) na Korčuli i Hvaru (28,4 posto).
Prvi put objavljeni su i podaci o istospolnim zajednicama - evidentirano je 140 osoba u istospolnoj zajednici, odnosno 0,004 posto ukupne populacije.
U izvanbračnoj zajednici je 97.772 osobe (2,7 posto), 1.918.974 u bračnoj (52,8 posto), a 1.615.575 osoba (44,5 posto) nije ni u jednoj od tih vrsta zajednica.
Prosječan broj djece pada tijekom godina, pa je tako u popisu iz 1961. on iznosio 2,2 djeteta, a 2011. godine 1,4 djeteta. Prema tipu, većina obitelji (54,3 posto), odnosno 659.818 bračnih i izvanbračnih parova je s djecom, a 28,6 posto su parovi bez djece. Popis stanovništva pokazuje da je Hrvatskoj 2011. bilo 1.215.865 obitelji, što predstavlja smanjenje u odnosu na 1991. kada ih je bilo 1.252.025.
Udio parova bez djece porastao je s 24,8 posto, koliko je iznosio 1971., na 28,6 posto 2011. godine, a udio parova s djecom se smanjio sa 63,8 posto iz 1971. na 54,3 posto u 2011.
Ravnatelj Zavoda je za 26. srpnja najavio objavu podataka o stanovništvu prema obrazovnoj strukturi te najčešćim imenima i prezimenima, a krajem listopada i preostale podatke "o relativno složenim obilježjima (stanovništvo prema ekonomskim aktivnostima, migracijskim obilježjima te podaci o stanovima). (Hina)