Više od godinu i pol od održavanja popisa stanovništva, Državni zavod za statistiku objavio je rezultate koji se odnose na broj stanovnika po spolu, dobi, državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku.
U Hrvatskoj je u 2011. bilo 4.284.889 stanovnika, među kojima je u Istarskoj županiji bilo 208.055 stanovnika, nešto manje muških (101.162) nego ženskih (106.893). Pritom je žena u fertilnoj dobi (od 15 do 49 godina) bilo 46.734. Radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 64 godine bilo je 142.780, mladih do 19 godina 112.854, a onih sa 65 i više godina 54,6 tisuća. Iz toga proizlazi da je stanovništvo u Istri u prosjeku staro - 43 godine.
Pritom je u najvećem istarskom gradu, Puli, bilo ukupno 57.460 stanovnika, među kojima 38.760 ili čak 67 posto radno sposobnih. Žena (29.910) je bilo više nego muškaraca (27.550). U glavom istarskom gradu Pazinu bilo je 8.638 stanovnika, među kojima nešto više od šest tisuća radno sposobnih. Poreč je imao 16.696 stanovnika, Labin 11.642, Rovinj 14.294, Umag 13.467, Vodnjan 6119, Buje 5.182, Buzet 6.113, a Novigrad 4.345 stanovnika. Ukupno je, dakle, u gradovima bilo 143.956 stanovnika.
U Istarskoj županiji, nadalje, 98,39 posto stanovništva ima hrvatsko državljanstvo, stranaca je 1,5 posto, onih bez državljanstva 0,04 posto, pod rubrikom nepoznato vodi se njih 0,07 posto, a pod hrvatskim i drugim državljanstvom njih 5,49 posto.
Kada je riječ o vjeroispovijesti, većina hrvatskog stanovništva 86,28 posto ili 3,6 milijuna izjasnili su se kao katolici, što je za 1,69 posto manje nego 2001., za prethodnog Popisa. Pravoslavaca je svega 190.143 ili 4,4 posto, što je mrvicu više nego 2001., kada je udio pravoslavaca u ukupnom stanovništvu iznosio 4,42 posto. Muslimana je bilo gotovo 63 tisuće, protestanata 14.653, ostalih kršćana 12.961, agnostika i skeptika 32.518, a ateista i onih koji nisu vjernici 163.375. Onih koji se nisu izjasnili i inih pod rubrikom nepoznato je 105.478. Drastično se povećao broj agnostika i skeptika, kojih je 2011. bilo 20 puta više nego 2001. (32.518), dok je ateista bilo 66 posto više (163.375).
U Istri je katolika 156.206 ili 75 posto, a zanimljivo je da je onih pod rubrikom nisu vjernici i ateisti 19.774 ili 9,5 posto. Muslimana je 9.965 ili 4,7 posto, pravoslavaca 7.220 ili 3,4 posto, agnostika i skeptika 2.235 ili jedan posto, dok se čak 10.108 građana nije izjasnilo. Protestanata je bilo 572, ostalih kršćana 686, židova 15, a onih koji vjeruju u istočne religije 181. Zanimljivo je da je u Puli katolika 64,4 posto, pravoslavaca je 5,4 posto, a muslimana, 5,6 posto. Muslimana je najviše u Labinu, 10,6 posto. Nadalje, u Puli se ističe brojka od 14,4 posto ili 8.284 ateista, dok je neizjašnjenih 3.559 ili 6 posto. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
Pula ima 57.460 stanovnika
Pula je sa svojih 57.460 stanovnika osmi grad u državi. Osim četiri najveća grada u zemlji - Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, više žitelja od najvećeg istarskog grada imaju još Zadar, Velika Gorica i Slavonski Brod. Među 30 najnaseljenijih općina, 25. mjesto pripalo je Medulinu gdje je popisan 6.481 stanovnik.
Istrani četvrta etnička skupina u Hrvatskoj
Istrani ili Istrijani su po brojnosti četvrta etnička skupina u Hrvatskoj - iza Hrvata, Srba i Bošnjaka, podatak je iz detaljne klasifikacije stanovništva prema narodnosti sačinjene temeljem lanjskoga popisa. Ima ih 25.491 i uvjerljivo pretežu među regionalno opredijeljenim hrvatskim građanima. Primjerice, prema tom izvještaju Dalmatinaca je 705, Zagoraca 139, Međimuraca 135, Slavonaca 133, a Primoraca tek 50.
Uspoređujući i podatke o materinjem jeziku valja primijetiti da "istarskog" ili "istrijanskog" uopće nema u detaljnoj klasifikaciji, no iz odnosa broja Hrvata i Talijana u Istarskoj županiji i osoba kojima je materinji hrvatski ili talijanski jezik razvidno je da se Istrani uglavnom nalaze u tim jezičnim skupinama.
Inače, u Istarskoj se županiji regionalno izjasnilo oko 12 posto stanovnika, odnosno njih 25.203 (nije još objavljena podrobna klasifikacija, ali izvjesno je da su velika većina Istrani) što je u usporedbi s popisom iz 2001. gotovo trostruko više. Naime tada je u Istarskoj županiji ukupno bilo 21.978 stanovnika koji se nisu izjasnili o narodnosti, a od njih je 8.865 navelo regionalnu pripadnost. Na lanjskom popisu osjetno je pao broj narodnosno neizjašnjenih stanovnika Istarske županije na ukupno 4.078. (G. PRODAN)