Vlada, odnosno Ministarstvo uprave, morat će dobro obrazložiti zašto predlaže da se birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj za svake izbore, odnosno referendumu, moraju aktivno registrirati i precizno obrazložiti zašto tu mjeru uvode, smatra Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. U načelu, navodi Gardašević, nema opravdanja za uvođenje takve mjere, uvjetno rečeno diskriminacije u tom pogledu, odnosno stvaranja razlike između birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj i birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.
Naime, birači s prebivalištem u inozemstvu imaju status državljana i isto pravo glasa kao i birači s prebivalištem u Hrvatskoj. Rješenje koje uvodi aktivnu registraciju birača s prebivalištem izvan Hrvatske za svake predsjedničke i parlamentarne izbore, izbore za Europski parlament te državni referendum predloženo je Nacrtom Zakona o registru birača o kojem rasprava traje, a najesen bi o njemu Sabor trebao raspravljati u dva čitanja.
- U raspravi bi predlagač morao dobro obrazložiti zašto uvodi takvu mjeru, primjerice da je sadašnje stanje s popisima birača dovelo do manipulacija, navodi Gardašević i dodaje da se izbjegavanje manipulacija može riješiti i na drugačiji način, a da se pri tom ne opterećuju birači. Dapače, upozorio je da je vođenje urednog i preciznog popisa birača primarno posao države, a ne briga birača.
Podsjetio je da birači izvan Hrvatske imaju prijavljeno prebivalište i ako ne mijenjaju prebivalište nema razloga da se nešto mijenja u njihovu status. Aktivna registracija bi se, uz dobro obrazloženje, eventualno mogla uvesti kao privremena mjera, a "možda nema razloga da se radi razlika između birača koji imaju i birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj". (T. PONOŠ/Novi list)