Dušan Černjul jučer je, kao jedini kandidat, ponovno izabran za predsjednika Ceha ugostitelja i turizma Udruženja obrtnika Pule. Novo-stari predsjednik izabran je u mandatu od četiri godine, a za njegovu je zamjenicu, kao jedina kandidatkinja, ponovno izabrana Svjetlana Celija, vlasnica konobe Vodnjanka. Černjul je ujedno i predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Istarske županije, a izbori se očekuju za otprilike mjesec dana.
Razgovor o problemu zakupa
Jučer je izabrano i 11 članova Izvršnog odbora Ceha te pet članova Skupštine Udruženja. Prema riječima tajnika Udruženja Sergia Stupara, obrtnici su jučer donijeli i program rada Ceha za ovu godinu u kojem se ističe obveza informiranja članstva o svim pitanjima i propisima koji se tiču ugostiteljske djelatnosti.
- U programu rada je i razmatranje prijedloga novih zakona i podzakonskih akata te davanje mišljenja o njima kako bi bili što više u funkciji razvoja ugostiteljske i turističke djelatnosti.
Članovi će biti informirani o novostima u propisima vezanim uz PDV te porez na dohodak, novinama Zakona o radu te izmjenama ovršnog zakona. Razmatrat će se i problematika zakupa poslovnih prostora i ljetnih terasa, kao i lokalnih davanja. U programu rada je i sudjelovanje na kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika koji se ove godine održao u Opatiji, organizacija gastro izložbi (Gastro okusi Istre), lokalne manifestacije Gastro proljeće, odnosno Gastro jesen u organizaciji klastera turističkih zajednica Južne Istre (Vodnjana, Fažane, Pule, Ližnjana i Medulina). Koncem sezone analizirat ćemo turističku sezonu, organizirati tematska predavanja, kao i razne seminare radi usavršavanja zaposlenih. U planu su i edukacije o sastavljanju jelovnika i učenje stranih jezika, rekao je Stupar i dodao da su lokalna davanja zasad umjerena, a da visina zakupa praznih gradskih poslovnih prostora ovise o licitaciji.
Kvalitetu je teško plasirati
Na pitanje koji su mu ciljevi u idućem mandatu, Dušan Černjul odgovara da su to poboljšanje ponude i unapređenje enogastronomije Pule i Istre.
- Sadašnje stanje ponude je zadovoljavajuće. No, prije pet, šest ili sedam godina Pula je bila vodeća u hrvatskoj gastronomiji. Uzrok današnjem stanju je promjena potražnje, slabljenje kupovne moći i pad potražnje za visokom gastronomijom, to je najveći razlog. Kvalitetu je danas teško plasirati i prodati zato što nema kritične mase klijenata. Što se može poduzeti? Proširiti ponudu, podići je na viši nivo i ponuditi namirnice ovog podneblja koje su jeftinije i iznad svega kvalitetnije u odnosu na one uvozne. Gosti znaju prepoznati i cijeniti domaće namirnice, koje prepoznaju po izgledu, okusu i mirisu. Naši prepoznaju svakako, ali i stranci zato što su drugačije od onoga što jedu u svojoj domovini. Ako plasiramo uvozno, sve se svodi na globalizaciju. Recimo, naš pomidor je cijenjen, a pogotovo krumpir.
Na pitanje koji su ključni problemi pulskih ugostitelja, kaže da je to prije svega nedostatak radne snage, a onda nedostatak kvalitetne radne snage.
- Iako je velika nezaposlenost, nitko neće delati u ugostiteljstvu, težak je to posao, ali donosi i puno radosti, veselja, ipak je zabavan. Nedostatak kadra je globalni problem. Radna snaga dolazi iz drugih krajeva Hrvatske, ali je onda kvaliteta upitna jer je to priučen, a ne kvalitetan kadar, veli Černjul.
Ugostiteljsku ponudu Pule poboljšao bi kreiranjem nove ponude bazirane na domaćim namirnicama i tradicionalnim jelima. - To treba biti podloga. Treba se prilagoditi novim tehnologijama. Recimo, potrebno je kuhati na manjim temperaturama, sporo i dugo, što doprinosi boljem okusu jela i zadržavanju kvalitete namirnica koje ne gube svojstva kao kada se kuhaju brzo, na jakoj vatri.
Kada je riječ o turizmu, smatra da je nužno produljiti turističku godinu s tri do četiri na sedam do osam mjeseci.
- Turistička godina nikad neće trajati 12 mjeseci, no možemo produljiti sezonu poboljšanjem kvalitete enogastronomije i dodatnih sadržaja. To mogu biti sportski sadržaji, poput biciklizma, trekinga. svega što ovo podneblje "dozvoljava". Ovdje ne možemo skijati, ali možemo hodati, trčati, baviti se terapeutskim turizmom, wellnesom. Prije svega važan je sportski turizam, prihvat različitih sportaša koji ovdje dolaze na pripreme, kaže Čenjul. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)