Ustavni sud Srbije ocijenio je neustavnom uredbu srbijanske vlade od 17. lipnja 2005. godine kojom je pripadnicima četničkog Ravnogorskog pokreta priznato sudioništvo u Narodnooslobodilačkom ratu, objavio je u subotu beogradski "Danas".
Odluka Ustavnog suda podrazumijeva da je članovima Ravnogorskog pokreta uskraćeno pravo na borački dodatak, osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć, ortopedski dodatak, pravo na liječenje o trošku državnog proračuna, te pravo na ortopedska i druga pomagala.
Međutim, "Danas" navodi da ravnogorci i dalje imaju pravo na mirovinu i profesionalnu rehabilitaciju, a nije im uskraćeno ni pravo na dobijanje "Ravnogorske spomenice 1941.", ali pod uvjetom da su u Ravnogorski pokret pristupili od 17. travnja do 31. prosinca 1941. godine, uz dokaz o kontinuitetu do 15. svibnja 1945. godine, to jest do oslobođenja.
Prve reakcije na odluku Ustavnog suda Srbije, koju "Danas" objavljuje uz naznaku "ekskluzivno", podijeljene su.
Aleksandar Čotrić, potpredsjednik Srpskog pokreta obnove, stranke Vuka Draškovića koja se zauzimala da se Ravnogorskom pokretu prizna status antifašističkih boraca, kaže za "Danas" da je Ustavni sud za tu odluku "nekompetentan i nenadležan". "Sud povijesti potvrdio je da je Ravnogorski pokret bio antifašistički i oslobodilački", rekao je Čotrić.
Predsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), tvrdi, međutim, da "Ravnogorski pokret nije bio sudionik Narodnooslobodilačkog rata već samo sudionik rata". "Oni su kao vojna formacija bili sramota za srpski narod", naglasio je Zečević i prvobitnu odluku o izjednačavanju prava ravnogoraca i partizana ocijenio kao "političku odluku koju je prethodna vlast na čelu sa Demokratskom strankom donijela kako bi se dodvorila koalicijskim partnerima".
"Danas" navodi i nekoliko reakcija iz regije u kojima se pozdravlja odluka Ustavnog suda, uz ocjene kako je i povijest dokazala da je Ravnogorski pokret surađivao sa okupatorima.
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava iz Hrvatske Zoran Pusić u razgovoru za "Danas" kaže:
"Draža Mihailović je nesumnjivo bio netko tko je svoju borbu počeo kao borac protiv fašizma, ali je iz pogrešnih kalkulantskih razloga počeo surađivati prvo sa fašističkom Italijom, a nakon pada Italije s nacističkom Njemačkom. To su povijesne činjenice koje je teško osporiti", rekao je Pusić. (Hina)