Pjevačica, skladateljica i autorica tekstova Tamara Obrovac će 20 godina diskografskog djelovanja i deseti CD obilježiti koncertima u osječkom kinu Urania 25. studenoga i zatim u Zagrebačkom kazalištu mladih dan kasnije, 26. studenoga. Osim što se radi o respektabilnom jubileju, riječ je o visokovrijednim diskografskim izdanjima na kojima je ova umjetnica uspjela predstaviti većinu važnijih projekata koji su obilježili njezino autorsko djelovanje, ali i razne suradnje.
Uoči obljetničarskih koncerata 8. je studenoga gostovala u programu novog kulturnog projekta "G točka": Grad u "Gavelli" u zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu "Gavella" gdje je, između ostalog, govorila o svojoj diskografskoj karijeri. Deset dana kasnije, 18. studenoga nastupila na 25. festivalu JazzTime u Rijeci. Osim toga održala je ili dogovorila nekoliko važnih međunarodnih nastupa.
Tamara Obrovac trenutno svira sa svojim kvartetom s kojim podsjeća na album "Ulika Revival" koji je 2014. objavila švicarska diskografska kuća Unit Records, te s Transhistria Ensembleom koncertno promovira album "Canto amoroso" koji je u travnju 2016. objavila austrijska diskografska kuća Alessa Records. Nedavno je nastupila u Birštonasu i na Vilnius Jazz festivalu u Litvi, a slijede koncerti u Ljubljani i austrijskom Welsu. Međunarodna gostovanja zaključit će krajem godine nastupom na švicarskoj nacionalnoj radioteleviziji.
Poznata kao neumorna autorica nepresušnih ideja, Tamara Obrovac već radi na novom glazbenom materijalu za novi projekt i sljedeći album, kao i na glazbi za dvije predstave - u HNK-u Zagreb i u "Gavelli".
- S obzirom da je u tijeku koncertna promocija albuma "Canto amoroso", ali i diskografski jubilej, kako ćete koncipirati repertoar obljetničkih koncerata u Zagrebu i Osijeku?
- Za koncerte u Sloveniji, Austriji i Švicarskoj biti će većim dijelom repertoar s albuma "Canto amoroso", a za obljetničke koncerte u Osijeku i Zagrebu napravit ću izbor od skladbi s dosadašnjih CD-ova koje su najviše zaživjele na koncertima, uključujući i dio skladbi s novog CD-a. Izbor sasvim sigurno neće biti lak.
- Kako ste zadovoljni svojim nastupom na "G točki" u "Gavelli" i kako gledate na taj novi projekt u kontekstu promicanja kulture i stvaralaštva umjetnika koji djeluju na raznim područjima, kao što su te večeri uz vas gostovali pisac Ivica Prtenjača koji je čitao tekstove i stripaš i animator Marko Dješka čije animirani film "Grad duhova" prikazan tom prigodom, kao i sastav Porto Morto koji je svirao?
- Bilo je svakako zanimljivo, jedan malo drugačiji nastup pred publikom, ležeran razgovor s voditeljem... Osjećala sam se kao kod kuće. Ideja "G točke" je na nešto drugačiji način približiti rad nekog autora, njegov način razmišljanja, objasniti proces rada i slično, ili naprosto ukazati na postojanje ljudi koji se nekim područjem stvaranja ozbiljno bave, a možda nisu toliko prisutni u medijima. Hvale vrijedna akcija i jedan drukčiji koncept, kojem je cilj pružiti mogućnost drukčijeg doživljaja, kako umjetničkog djela tako i njegova autora ili autorice. Kako je ovo bio tek prvi put, želim organizatorima još puno dobrih manifestacija.
- Jeste li dobili poziv zbog vašeg djelovanja kao tekstopisca?
- S obzirom da su organizatori "G točke" Festival europske kratke priče i Centar za kreativno pisanje u suradnji s kazalištem "Gavella", pretpostavljam da je i moje djelovanje kao tekstopisca doprinijelo pozivu.
- Između ostalog govorili ste o svojem diskografskom radu. Jeste li zadovoljni dokumentiranjem dosadašnjeg stvaralaštva na diskografskim izdanjima?
- Nisam nikad na taj način razmišljala o tome, ali mislim da mogu reći da jesam. Sve sam faze razvoja uglavnom uspjela zabilježiti na svojim albumima, a vodila sam od početka računa i o samoj kvalieteti zvuka, dakle o produkciji koja će omogućiti da snimljena glazba na pravi način zvuči. Još mi nedostaje jedan live album, a kako se radi na tome da se obljetnički koncert u ZKM-u audiovizualno snimi, možda uskoro bude i live DVD...
- Zašto je važno na diskografskim izdanjima dokumentirati pojedino razdoblje stvaralaštva ili pojedini projekt?
- Rekla bih da je to normalan proces u našem poslu. Albumi ili CD-ovi su uobičajen način da se zaokruži neka faza rada, kod mene konkretno prvenstveno faza stvaranja skladbi, tj. pjesama. Tako sam na prvom CD-u, koji je zbog ratnih zbivanja izašao nešto kasnije nego što je trebao, na jednom mjestu prikazala tri faze razvoja koje do tada nisam uspjela zaokružiti zasebnim diskografskim izdanjima: jazz standarde, originalne skladbe na engleskom jeziku i skladbe nadahnute Istrom, koje su obilježile moj daljnji rad.
- Za objavljivanje svakog albuma treba postojati razlog. Koji su najvažniji razlozi za snimanje vaših albuma? U kojem trenutku odlučujete da je došao čas za objavljivanje?
- Osim samog zaokruživanja neke faze rada vodim računa i o tehničkom dijelu, a to je koliko je prošlo od objavljivanja posljednjeg albuma, a često se dogode i neke okolnosti koje utječu na sam koncept albuma - neka suradnja, neki poticaj koji me odvede u određenom smjeru. Na primjer, CD "Madirosa" i suradnja s češkim gudačkim kvartetom krenula je od skladanja za predstavu "Orkestar Titanic" u kojoj je trebalo napisati glazbu za gudački kvartet. A za CD "Neću više jazz kantati", tj. za sviranje na električnim instrumentima, jedna od motivacija je bila koncert Transhistria Ensemblea u jednom klubu u Sarajevu u kojem smo jedva čuli sami sebe od buke, pa smo se "elektrifikacijom" odlučili pripremiti za neke moguće buduće slične situacije.
- Primjerice, koji je bio razlog za ponovno snimanje skladbi a albuma "Ulika" iz 1998. i povratku na formaciju kvarteta s Matijom Dedićem?
- S albumom "Ulika Revival" bila je zanimljiva situacija. Naime moj kvartet poslije albuma "Ulika" nije puno svirao zajedno. Ja sam radila s Transhistria Ensembleom, a Matija je imao svoje projekte. Ponovni susret na festivalu Jazz is Back BP u Grožnjanu 2011. podsjetio nas je koliko nam je lijepo svirati zajedno. Kako su pjesme na tom koncertu nakon gotovo 15 godina dobile sasvim novo "ruho", tako se rodila i zamisao o reinterpretacijama skladbi iz ove nove, svakako zrelije perspektive, pa je album "Ulika Revival" u mnogim europskim jazz časopisima dobio sjajne kritike.
- Ipak, najviše albuma objavili ste s Transhistria Ensembleom. Što je bilo posebno u svakom tom projektu da je zaslužio objavljivanje?
- To ide drugom logikom od one o zaokruživanju stvaralačke faze, okrunjivanja rada i načina sviranja ansambla. Naime do današnje formacije Transhistria Ensemble je u svom sastavu imao različite glazbenike i instrumente, jer tražila sam pravi balans između instrumenata i načina sviranja koji sam željela postići, pa se shodno tome mijenjao i sastav ansambla. U početnoj formaciji, na prvom CD-u "Transhistria" iz 2000. uz moju stalnu ritam sekciju - Krunoslava Levačića za bubnjevima i Žige Goloba na kontrabasu, gitaru i harmoniku svirao je Elvis Stanić, a sopelu i violinu Dario Marušić. Na sljedećem, "Sve pasiva", uključila sam gitaru i harmoniku - Uroša Rakovca i Simonea Zanchinia, a na CD-u "Daleko je" iz 2006. Transhistria je uz harmonikaša Fausta Beccalossija dobila svoj finalni zvuk koji je ostao nepromijenjen i na najnovijem CD-u. "Canto amoroso" je prvi CD u originalnoj postavi Transhistria Ensemblea, poslije albuma "Daleko je..."
- Što slijedi?
- Do kraja godine osim koncerata radim i na predstavi, praizvedbi teksta "Ljudi od voska" autora Mate Matišića, u režiji Janusza Kice, koja će imati premijeru 30. prosinca u HNK-u u Zagrebu, te na predstavi "Pijani" redatelja Borne Baletića u "Gavelli", s premijerom u siječnju. Početkom godine dovršavam materijal za novi hrvatsko-talijanski projekt Transadriatic 4tet kojeg ću predstaviti u veljači u Kopru i Puli. U veljači, ožujku i travnju slijede koncerti u Austriji, zatim rad na glazbi za predstavu u HNK-u Split, a kako smo poslije prezentacijskog koncerta u lipnju u Zagrebu ušli u finalni izbor izaslanstva kineskog Ministarstva kulture, očekujemo i novosti iz Kine vezano za moguće koncerte tijekom 2017. godine.
- Na diskografskim izdanjima objavili ste i projekte vezane uz istraživanje istarske kulturne baštine, iako je taj dio manje zapažen kod šire javnosti. Zašto je to važno i kako ste pristupili tom istraživačkom radu?
- Radi se o višegodišnjem multimedijalnom projektu revitalizacije glazbene i dijalektalne baštine Istre pod nazivom "Panphonia Istriana"/ "Istarsko mnogozvučje", u kojemu se moji suradnici i ja bavimo istarskim dijalektima kroz umjetničku, ne toliko istraživačku prizmu. Ideja i cilj je progovoriti o arhaičnim istarskim dijalektima jezikom suvremene multimedije i tako ih približiti suvremenom umjetničkom konzumentu.
Do sada su objavljena tri multimedijalna DVD-a posvećena različitim istarskim dijalektima, odnosno govorima - istroromanskom, istrorumunjskom i labinjonskom. Uskoro će biti gotov i četvrti, posvećen istromletačkom govoru. Sve su tiraže promotivne. (Davor HRVOJ)