Dr. Ivo Josipovic, novi predsjednik Hrvatske, kaže da još nije odlucio o tome koji ce ga sadašnji suradnici pratiti na Pantovcak, a za medijske kadrovske križaljke kaže da ih nije on ispunjavao. Novom predsjedniku, s kojim smo za Glas Istre razgovarali u njegovoj iznimno maloj sobici u uredu, mobitel neprekidno zvoni - i on se na pozive odaziva.
Strpljivo sluša i prima cestitke, pozive brojnih prijatelja i znanaca, ali i inozemnih politicara, poput slovenskog premijera Pahora, ciji je poziv došao baš za trajanja intervjua. Na primjedbu da ima celicne živce samo je dometnuo: "Da, to mi je jaca strana."
Nedjeljni izlazak na birališta pokazao je da Vas podupire preko 80 posto istarskih glasaca. Kako to komentirate?
- Zahvaljujem Istri na podršci. Prepoznali su da se zalažem za europske vrijednosti, antifašizam i regionalizam. Znam da je to Istrijanima važno i zato su, vjerojatno, glasovali za mene. Nastojat cu Hrvatsku, kako sam rekao, predstavljati svijetu kao kulturnu zemlju, zemlju bogate tradicije i ljudi dobre volje.
Hoce li biti Istrijana u Uredu predsjednika?
- Moguce, ali ovog trenutka ne znam tko ce sve u njemu sjediti. Kadrovska križaljka još nije ispunjena, iako vidim po novinama da neki popunjavaju ured umjesto mene. Neka se vesele!
Koliko je znacila podrška predsjednickog kandidata Damira Kajina i cijelog IDS-a, koji su stali iza Vas u drugom krugu?
- Znacila mi je dosta puno i zahvalan sam na tome. Zahvalan sam posebno Damiru Kajinu na potpori. On je u Istri u prvom krugu imao više glasova od mene i njegova podrška u drugom krugu dosta mi je pomogla.
Hocete li koristiti Brijune za predsjednicki protokol, ali i odmor?
- Nikada nisam bio na Brijunima. Mislim da cemo ih koristiti koliko je potrebno u protokolarne svrhe. Treba ih što više otvoriti ljudima, kulturi i elitnom turizmu. Brijuni ne smiju biti zatvoreni zbog politike i politicara.
Je li Vam doista potreban cijeli Pantovcak, zdanje velicine tvornice koje zapošljava oko 150 ljudi?
- Ne znam do kraja odgovor na to pitanje. Bilo bi dobro bude li prilike da se nešto racionalizira. Cesto me pitaju da li bih išao negdje drugdje raditi? Zašto ne, iako je poznato da preseljenja mogu koštati više nego ostanak na staroj adresi. No, nije to sada najvažnija prica.
Budžet Ureda predsjednika nije osobito velik. Hoce li biti dovoljan za putovanja i sve potrebe?
- Smatra se da Ured ima silno mnogo novca, ali kad se isplate place za mnogo ljudi, ostaje relativno skroman iznos, koji se koristi za putovanja. To je tako, država je u krizi i svi se moramo prilagoditi tome da je država u krizi i novca nema.
Pokojni premijer Racan koristio je redovite avionske linije umjesto službenog zrakoplova. Hocete li putovati redovnim linijama?
- Radit ce se kompromis izmedu troškova i funkcionalnosti. Uvijek kada se može putovati redovnom linijom, bolje je tako, kažu cak i da je sigurnije. Mislim da ce to biti dobro.
Mediji javljaju da je izbila prepirka oko izbora Vaših tjelohranitelja?
- Nije bilo prepirke, samo usuglašavamo stajalište o tome. Jednostavno, želim sudjelovati u izboru tih ljudi. Oni ce živjeti sa mnom i imam pravo izbora, koje su imali i drugi.
Jeste li vec pod pojacanom zaštitom?
- Nisam. Cijelo vrijeme kampanje nisam imao zaštitu, a nije bilo niti prijetnji. Osjecam se sigurno u Hrvatskoj. Trenutacno imam samo jednog covjeka koji hoda sa mnom zbog održavanja reda.
Pitaju Vas za prvo inozemno putovanje. A gdje cete prvo otici u Hrvatskoj? Mnogi ce to shvatiti kao poruku, simbol.
- Ovog trenutka to ne znam, ali znam da stvari treba demistificirati. Ne bih tome davao veliku simboliku. Eto, u Slobodnoj Dalmaciji stavili su na moj intervju naslov »Beograd važniji od Prištine« jer sam rekao da bih nakon Bruxellesa volio otici u Beograd. To je nadasve nekorektna interpretacija. Važan je koncept i mogu reci da cu u prvom krugu putovanja obici europske institucije, te zemlje u regiji. Nije važno koju cu posjetiti u ponedjeljak, a koju u srijedu.
Hoce li biti teško naslijediti osebujnog predsjednika Stipu Mesica, na ciji smo stil u posljednjih deset godina navikli?
- Predsjednik Mesic ostvario je dva uspješna mandata i iznimno je pridonio izgradnji demokratskih standarda u Hrvatskoj. Zemlju nije samo dostojno predstavljao u inozemstvu, nego je i postigao mnogo na njezinoj afirmaciji. Primjer toga je izbor u nestalno clanstvo Vijeca sigurnosti UN-a.
Mesiceva proeuropska politika je neosporna, ali on je takoder otišao na Kubu, kontaktirao s nesvrstanima i održavao odlicne veze s Rusijom. Hocete li nastaviti takvu politiku?
- Mislim da je to jako pametna politika, koja je prepoznata i u NATO-u i u EU-u. Hrvatska je u stanju napraviti ono što druge europske zemlje možda ne mogu - biti most EU-a prema pokretu nesvrstanih. To je izvrsna politika i želim reci da je posve površna politika koja smatra da nam to nije potrebno, jer smo na korak do EU-a. Hrvatska mora biti sjajna zvijezda na europskom nebu, ali zašto ne iskoristiti poziciju i povijesno naslijede i napraviti neki dobar posao za sebe?
Preuzimate, 18. veljace, predsjednicke ovlasti nad vojskom. U HV-u bujaju afere, posljednju smo citali o generalu Kruljcu. Kako cete se s njima nositi, tko ce Vas savjetovati?
- Sigurno cu imati dobre vojne savjetnike, ali za pitanje je li nešto moralno i prihvatljivo imam vlastite procjene. Inzistirat cu na tome da HV bude moralno cist. HV je dobio Domovinski rat i mora ostati cist te predstavljati pravi uzor u hrvatskom društvu. Ljudi koji su na celnim pozicijama moraju biti uzorni.
Zaratili ste s obavještajnim podzemljem, s razvlaštenim obavještajcima koji djeluju u dijelu javnosti. To je, zapravo, opasan sukob.
- To je pitanje demokratske buducnosti Hrvatske. Tražit cu da nadležni odrade svoj posao u mjeri u kojoj je potrebno, zbog toga što obavještajno podzemlje djeluje protiv demokracije. Ponavljam obecanje da cu rašcistiti s time, kako sam najavio u kampanji.
Vaše recentne biografije i medijski prilozi opširno opisuju Vaš životni put. Ocito je da ste dijete socijalizma. Koje društvene vrijednosti i standarde cijenite iz tog vremena te ih želite promovirati kao hrvatski predsjednik?
- Iz tog vremena baštinio sam društvenu solidarnost kao vrijednost koju želim zadržati. Kako se ona danas manifestira? U socijalizmu smo imali egalitaran sustav, upravo zbog toga da bi se manifestirala solidarnost medu svima. Ljudi su isticali da su siromašni kako bi bili jednaki. Danas je drukcije, i trebamo to jasno reci. Poduzetništvo, uspjeh i bogatstvo koje se temelji na radu pozitivno je i dobro. No, ljudi koji su uspjeli moraju biti solidarni prema onima koji to, iz ovih ili onih razloga, nisu mogli napraviti. Posebno prema onima koji su stari, bolesni i nemocni. To se treba vidjeti kroz porezni sustav, ali i kroz sustav vrijednosti. Treba poštovati covjeka, bez obzira na to je li milijarder, profesor, prodavac ili radnik. Moramo poštovati tu baštinu solidarnosti, koja može ponekad okrutni i bešcutni kapitalizam uciniti humanijim i boljim.
Je li Vaša nova pravednost formirana na tom osjecaju za društvenu solidarnost?
- Da. Vrlo otvoreno mogu o tome govoriti. Osobno, priznajem da sam ekonomski uspio u životu, zajedno sa svojom suprugom. Smatram da je pravednije da placam više poreza od radnika za strojem, koji ima tri-cetiri tisuce kuna place. Treba podržati one koji otvaraju tvornice, ali i tražiti od njih da participiraju u društvenim potrebama kako bi zajedno pomogli sugradanima koji nisu uspjeli.
Vlada je ovih dana najavila Fond za pomoc gospodarstvu. Nije li zakasnila, kao i s reformama?
- Volio bih da su reforme krenule prije. Imali smo velik zastoj u ekonomskoj politici. Ne bih komentirao stranacke politike, ali za vrijeme Vlade premijera Sanadera mi uopce nismo priznavali krizu. Kriza je bila »u svijetu«, negdje drugdje... A duboko se dogadala kod nas, na što je oporba ukazivala. Da je Fond za spas gospodarstva osnovan prije godinu, godinu i pol, imao bi više efekta nego što ce sada imati. Moram priznati da ne znam koji ce biti pozitivni efekti od tog fonda, ali siguran sam da bi takvih mjera trebalo biti više.
Kako ste zadovoljni suradnjom s medijima? Pune su Vas stranice, ima tu dosta profesionalnosti, kao i mnogo žutila.
- Mediji su me dosta dobro pratili i do sada nije bilo vecih nesporazuma, ali ima zadiranja u privatnost, što je nepotrebno. Osim toga, primjecujem da se neki intervjui opremaju pogrešnim naslovima, pa se šalju poruke koje nisam poslao i koje nisu adekvatne. Ako kažem glupost, napišite je, samo me nemojte pogrešno citirati!
Javna tajna je da je predsjednik Mesic imao jedan »svoj« tjednik. Imate li ga Vi, ili imate možda takve ambicije?
- Nemam svoj tjednik i ne treba mi. Volio bih imati u svim medijima korektne partnere koji ce kuditi i hvaliti kada treba. I koji ce mi pomoci prenijeti željene politicke poruke. Zato molim medije da mi pomognu u našem zajednickom poslu.
Britanski »The Economist« od svih Vas je medija možda najviše nahvalio. Napisao je da ste »predsjednik cistih ruku«. Koja je Vaša poruka na pocetku mandata?
- Svim gradanima sam porucio da pružam ruku svim gradanima. Predsjednik sam svih gradana, cuvajuci neke svoje i opce vrijednosti za koje se zalažem. Poruka »cistih ruku« važna je jer je Hrvatska na unutarnjem i vanjskom planu ogranicena cinjenicom da su korupcija i organizirani kriminal dobili preveliku ulogu u društvu. Obecao sam da cu se protiv toga boriti. Pozivam sve koji imaju »ciste ruke«, pa i one malo »zaprljane«, da krenemo novim putem. (D. GRAKALIC)