U zgradi americke Agencije za znanost u New Yorku nakon tri godine u cetvrtak, 14. sijecnja, ce biti pomaknuta kazaljka na satu sudnjeg dana (Doomsday clock), satu koji figurativno pokazuje koliko je minuta ostalo do nuklearne katastrofe, odnosno u kolikoj je opasnosti covjecanstvo od uništenja nuklearnim naoružanjem.
Kazaljka od 2007. pokazuje pet minuta do ponoci, odnosno do napada, a još uvijek nije poznato hoce li se pomaknuti unaprijed ili unazad. Na taj ce nacin znanstvenici procijeniti jesmo li u protekle 3 godine uspjeli smanjiti ili povecati opasnost od napada nuklearnim naoružanjem.
Zanimljivo je da ce ovoga puta pomicanje kazaljke sata sudnjeg dana prvi put u povijesti uživo moci pratiti i svi zainteresirani, i to putem interneta (www.turnbacktheclock.org) od 16 sati po našem vremenu.
Sat postoji od 1947. godine kada su ga prvi put pokrenuli znanstvenici okupljeni oko strucnog casopisa "Bilten atomskih fizicara". Te prve godine sat je pokazivao sedam minuta do ponoci, a tijekom povijesti kazaljke su se prilicno cesto pomicale - dvadesetak puta dosad.
Ako je suditi prema satu sudnjeg dana, svijet je nuklearnoj katastrofi najbliži bio 1953. kada su SAD i SSSR testirali prve termonuklerne bombe. Tada su kazaljke pokazivale svega dvije minute do ponoci. Gusto je bilo i 1984. zbog eskalacije sukoba izmedu Amerikanaca i Rusa, a te je godine svijet bio svega 3 minute od napada.
Najmanja opasnost prijetila je 1991. (17 minuta do ponoci) kada su SAD i Rusija potpisali Ugovor o smanjenju strateškog naoružavanja kojim su odlucile da niti jedna strana ne smije imati više od 6.000 strateški postavljenih nuklearnih glava. Danas je situacija nešto bolja jer Rusija strateški postavljenih bombi ima 4.237, dok SAD 3.696 komada. Ipak, ta brojka ne ukljucuje pricuvne bombe.
Znanstvenici procjenjuju da opasnosti od nuklearne katastrofe prijete sa svih strana: vojne velesile posjeduju oko 27.000 atomskih bombi, od kojih je 2.000 u svakom trenutku spremno za lansiranje.
Uz ove brojke, faktori koji utjecu na pomicanje kazaljki sata ukljucuju i medunarodne pregovore o smanjenju nuklearnog arsenala i sprecavanje krijumcarenja radioaktivnog materijala, širenje civilnog nuklearnog sektora, potencijalni nuklearni terorizam te klimatske promjene.