Tijekom petog popodneva i veceri druženja s knjigama i autorima 16. sajma knjige u Istri posebno se izdvojila samo jedna zvijezda, a iako je to mogao biti bugarski pisac Alek Popov, autor ekraniziranog romana "Misija London", svjetla pozornice i dosad najveci broj gostiju na sajmu u utorak je je privukao Aleksandar "Nedjeljom u 2" Stankovic, autor zbirke poezije "Igor Mandic na mjesecu".
Sajamska je publika ocigledno išcekivala estradni trenutak poput pojave poznatog lica s ekrana u Koncertnoj dvorani Doma hrvatskih branitelja, a zvjezdanom gostu Stankovicu u predstavljanju knjige potpomogli su Milorad Bibic Mosor, Zoran Simic, Davor Mandic i Robert Zuber.
Sadržaj Stankoviceve zbirke pun je "subverzivnog" materijala i dobro opisuje karakter autora koji nije zadovoljan jednim odgovorom i koji voli propitkivati druge da bi došao do svog, ipak konacnog, zakljucka. Žar njegove retoricke moci publika je mogla cuti odmah nakon Mosorovog autopanegirika kada je Stankovic ispricao kako je Mosor "prognan" s Korcule.
- Mosor je napisao tekst o stanovnicima koji su u posljednje vrijeme koristili Viagru. Za Mosora ne bi bilo problema da je clanak objavljen na dan njegovog odlaska s Korcule, kada je i dogovoreno, no objavljen je dan ranije. Ispostavilo se da veliki broj onih koji su uzimali Viagru vec dugo vrijeme nisu spavali sa svojim ženama, pa je Mosor morao pobjeci glavom bez obzira, ispricao je Stankovic.
Zvijezda koja je privukla znatno manji broj publike je bugarski satiricar Alek Popov kojem su u predstavljanju njegovog romana "Misija London" pomogli Vladislav Bajac, Sladana Bukovac, prevoditeljica Ksenija Marinkovic te Branko Cegec. Roman Aleka Popova crpi informacije iz njegove višegodišnje karijere kulturnog atašea u Londonu.
- Mislim da su diplomati moje ciljano tržište. Važno je znati da je vaša knjiga nekome namijenjena, a još je bolje kada je pripadnici te ciljane skupine i kupuju, kazao je Popov dodavši da je njegov posao u diplomaciji nakon objave "Misije London" zasigurno gotov za sva vremena.
Karikiran no vjeran prikaz nepodnošljive lakoce življenja diplomatskog korpusa u vremenima WikiLeaksa potvrduje nam da se diplomacije ne ponašaju po modelima filmova o Jamesu Bondu, vec ih je lakše zamisliti kao marionete u rukama montypythonovaca.
Publika Filmskih (op)sesija u galeriji Cvajner sinoc je pak bila u rukama Srecka Horvata, Toncija Valentica i Marijana Krivaka koji su predstavili knjigu Darka Suvina "Metamorfoze znanstvene fantastike" koji na žalost nije bio prisutan.
(Op)sesivci" su teorijski korektno pricali o utopiji i distopiji, o korijenima žanra te o "Odiseji u svemiru" kao nedostižnom umjetnickom djelu, uz faktografsku pogrešku: film nije nastao po romanu Arthura C. Clarkea, vec po njegovoj kratkoj prici "The Sentinel". Clarke je tijekom snimanja pricu proširio u roman – no ni o toj metamorfozi se nije govorilo.