Novi, 4. broj časopisa Istarskog povijesnog društva "Histria", s pet znanstvenih radova i čak 53 priloga na ukupno 403 stranice, jučer su na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile predstavili prof. dr. sc. Slaven Bertoša, glavni urednik časopisa prof. dr. sc. Maurizio Levak te, u ime suizdavača, Gracijano Kešac, ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre.
- Ovaj je časopis popunio prazninu koja je do početka njegova objavljivanja 2011. postojala u istarskoj historiografskoj publicistici, rekao je Kešac, izrazivši zadovoljstvo što će i u perspektivi Povijesni i pomorski muzej Istre biti partner časopisu. Pored ovog Muzeja, suizdavač Histrie je i pulsko Sveučilište. Ovaj časopis objavljuje priloge iz područja istarske povijesti, ali i povijesti umjetnosti, muzeologije, arheologije, etnografije i antropologije.
Znanstveni radovi
Predstavljajući sadržaj novog broja časopisa, s naglaskom na znanstvene radove, Slaven Bertoša kazao je da novi broj otvara znanstveni rad Matjaža Bizjaka na slovenskom jeziku o habsburškim nasljednim posjedima u unutrašnjosti Istre u svjetlu gospodarskih obračuna 1439. godine, a koji pokazuju da su tada najveće prihode u Pazinskoj knežiji donosili vino, žito, sitna stoka i sir.
Baveći se stagnacijom nacionalnog pokreta Hrvata i Slovenaca u Istri na prijelazu 19. i 20. stoljeća, kao i posljedičnom gospodarskom stagnacijom, Varaždinac Željko Klaić autor je rada "Nacionalni pokret istarskih Hrvata i Slovenaca na prijelomu 19. u 20. stoljeće i utemeljenje Političkog društva za Hrvate i Slovence 1902.". Nikša Minić napisao je rad "Nadvojvoda Karlo Stjepan na Jadranu", prateći njegovo djelovanje u tada glavnoj austrijskoj ratnoj luci Puli.
Filip Škiljan u svom radu donosi informacije o svakodnevnom životu stanovnika sela Žejane na Ćićariji u 20. stoljeću, ističući specifični govor i očuvanje tog osebujnog manjinskog, žejanskog jezika, koji je opstao zahvaljujući dugotrajnoj prostornoj i društvenoj izoliranosti sela. Prema podacima iz 2010. godine, od 134 stanovnika sela, njih 53 još uvijek govore žejanskim jezikom, koji pak, svjedoči o njihovom vlaškom podrijetlu.
Prikazi i recenzije
Časopis Histria važan je i zbog dominantnog objavljivanja prikaza i recenzija relevantnih knjiga tiskanih na polju povijesti u Istri i Sjevernom Jadranu.
- Tako će se i za 20, 30 godina zahvaljujući ovom časopisu omogućavati svakome uvid u ono što se objavljivalo u historiografskoj publicistici. Dugoročno želimo steći ugled ozbiljnog časopisa koji će biti prihvaćen i u inozemstvu, a prijavili smo se već i u pojedine međunarodne baze, rekao je glavni urednik Histrie Maurizio Levak, pozvavši na suradnju sve studente viših godina, svršene studente te sve znanstvenike.
Novi je broj tiskan u nakladi od 450 primjeraka, a peteročlano uredništvo Histrie, uz glavnog urednika Levaka, čine povjesničari Mihovil Dabo, Danijela Doblanović, Raul Marsetič i Milan Radošević. Svi dosadašnji brojevi časopisa Histria u cijelosti su dostupni na internetskoj stranici časopisa (www.histria.com.hr).
Javni govori Benita Mussolinija u talijanskoj Istarskoj provinciji
Na engleskom jeziku u ovom je broju objavljen i znanstveni rad Davida Orlovića o pripremama i izvođenju masovnih "Skupova režimskih snaga", koje je diljem Italije, pa tako i u tadašnjoj talijanskoj Istarskoj provinciji, organizirao fašistički režim za vrijeme talijanske invazije Etiopije 1935. i 1936. godine.
Na tim su skupovima, na početku i na kraju invazije, okupljene mase slušale javne govore Benita Mussolinija o pobjedi u ratu i uspostavljanju Carstva. Fašistički je režim, osim u organizaciji skupova, veliku pozornost tada posvećivao i njihovu medijskom predstavljanju u tisku. Suvremena historiografija smatra Etiopski rat i ove masovne skupove vrhuncem u suglasnosti talijanskog naroda s fašističkim režimom. (Z. ANGELESKI)