Kiša koja je, nakon gotovo dva sušna mjeseca, tek nakratko rashladila zrak i natopila zemlju, tek je kap potrebna suhim poljoprivrednim površinama u Istri. Iako je polovica srpnja, ljeto i prave vrućine tek su pred nama, slažu se poljoprivrednici. Da bi im kulture uopće opstale, svi ozbiljni poduzetnici imaju bušotine duboke po 30-40 metara iz kojih danonoćno crpe vodu i zalijevaju svoje kulture. U pulskom Agroproduktu i ove su godine na 20 hektara posadili rajčice koje uzgajaju za Podravku. Imamo sustav navodnjavanja iz bunara i nama suša ne predstavlja problem, objašnjava direktor Aleksandar Bašić Palković.
Velike vrućine blokiraju biljke
- No, problem su velike vrućine koje blokiraju biljke koja ode u fermu, uspori vegetaciju i ode u fazu mirovanja. Kako postoji temperaturni minimum, tako postoji i temperaturni maksimum. Situacija na terenu zasad je dobra, nije bilo previše prevrućih dana, tako da je relativno zadovoljavajuće. Nije bilo šteta, palo je 10-12 litara po četvornom metru kiše, što je malo, ali je ipak osvježilo, mada bi bilo dobro da je palo više od 30 litara, kaže Bašić Palković.
Agroprodukt ima 54 hektara maslinika, 62 hektara vinograda, 27 hektara žitarica, 20 hektara rajčica i 15-ak hektara krmnog bilja.
Osim rajčica, koje uzgajaju za Podravku, navodnjava se i mlada vinova loza, dok starije biljke lakše trpe sušu jer je bilo dosta vlage, a biljke imaju korijen dug pet do sedam metara, veli direktor te napominje da će u ovoj tvrtki prebroditi ljeto.
Sada završava žetva žitarica, dodaje, dok se nasadi maslina ne navodnjavaju jer je riječ o starim stablima otpornim na sušu.
Poljoprivrednik Dario Marčeta iz Valbandona kaže da jučerašnja kiša "nije ništa".
- Kod nas u Valbandonu je jako malo palo. Za dvi ure nema ni traga od tega. Kako se borimo protiv suše? Zalijevamo danonoćno. Imamo četiri bušotine i borimo se na sve moguće načine, kaže.
Marčeta na 20 hektara uzgaja rajčice za preradu koje otkupljuje Podravka te krumpir, čije je vađenje pri kraju.
Pomidori se zalijevaju svake noći
- Što se suše tiče, dosad je bilo relativno dobro jer je vlaga pomogla u svibnju, a sada smo skoro dva mjeseca bez kiše tako da pomidore zalijevamo danonoćno. Čak imamo problema jer ne stignemo zalijevati, pa bušimo bunare i pokušavamo povećati kapacitet zalijevanja. To je podzemna voda koju poslije plaćamo. Prvo izbušimo bunar, napravimo trošak, postavimo cjevovode i onda Hrvatskim vodama plaćamo vodu, što je dodatni namet. Lani smo za četiri bunara dobili račun za vodu od oko 12.000 kuna, kaže Marčeta.
Dosad nije bilo štete od suše, no približava se kolovoz, a time i trošak.
- Povećavaju se troškovi, prošli mjesec dobili smo enormni račun za struju od 30-ak tisuća kuna za pumpe koje crpe vodu iz bušotine. Rajčica troši puno vode, pumpe rade dan i noć. Na četiri bušotine trošimo 700 litara u minuti. Podravka, s kojom imamo ugovor o otkupu pomidora, nas drži na životu. Podravka jamči siguran otkup i garantiranu cijenu. Ovisno o kvaliteti rajčice, po kili plaćaju 80 do 90 lipa. Na deset hektara uzgajamo oko 800 tona rajčice, veli Marčeta. Krumpir pak plasiraju u trgovačke centre, poput Konzuma.
Bez bušotina bilo bi jako teško
Marčeta uzgaja i masline koje su zasad u dobrom stanju, a za koje ne zna hoće li ih moći zalijevati. "Zasad je sve u redu, jedini su problem niske cijene i što robu ne možemo prodati kad proizvedemo", kaže.
Dean Vitasović kod Šikića na 30 hektara uzgaja industrijsku rajčicu i krumpir čija je berba pri kraju. Osim, toga uzgaja i nešto paprika i dinja, a na mjestu izvađenog krumpira posadit će zimske kulture, kelj, kupus i karfiol. I on ne bi uspio bez bušotina iz kojih crpi vodu električnim pumpama.
- Bez toga nema proizvodnje. Ovog proljeća bilo je dosta vlažno, što je bilo dosta pogodno za biljke, ali i razvoj bolesti, zbog čega je bila potrebna dodatna zaštita. Ove ekstremne vrućine dosta utječu na zametanje plodova. Biljke koje cvjetaju odbacuju dosta plodova, pa će i prinosi biti manji. Jučerašnja kiša je dobrodošla, palo je 15-ak litara, a sada je već suho, ali barem je osvježilo, kaže Vitasović. Dodaje da se najavljuju velike vrućine, pa će biti problema prilikom sadnje biljaka jer će biti potrebno obilato navodnjavanje.
Nedostaje kiše
U OPG-u Vesne Grbac u Šišanu vele da nije bilo suše u svibnju i lipnju. Imamo šest bušotina za 16-17 hektara obrađenih površina i zasad nemamo problema sa sušom. Jučerašnja je kiša osvježila, ali bi bilo dobro da je palo još malo, vele u ovom OPG-u u kojem najviše uzgajaju krumpir, potom lubenice, paprike, melone i melancane.
Niske cijene gore od suše
- Sve bi bilo u redu da su otkupne cijene prihvatljive. One su katastrofalno niske. Veći su nam problem otkupne cijene nego suša. Na primjer, otkupna cijena krumpira je kuna i pol, što je smiješno nisko, paprika je tri kune u otkupu, a prije sedam, osam godina prva paprika stajala je osam do deset kuna. Pomidori još nisu krenuli, ali je cijena dosta niska. Na štandovima se prodaju po 30 kuna, a proizvođač dobije tri kune, to je apsurdno. Sramota. S druge strane, proizvođači su na koljenima. Suša nosi daleko veću potrošnju struje, vode i zaštite, troškovi ekstremno rastu, cijena je za krajnjeg kupca previsoka, a zaradu uzimaju prekupci i trgovački lanci, odnosno posrednici u lancu od proizvođača dio potrošača, požalio se Vitasović. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)