"Trebate preživjeti još ovu, i iducu godinu, a vec 2012. godine dolaze sredstva iz EU-a", porucio je seljacima za nedavnih prosvjeda ministar poljoprivrede Petar Cobankovic. Naviklima na poljoprivredne poticaje kao socijalnu, ne i razvojnu mjeru, seljacima je još jednom izgovoreno ono što su željeli cuti, no pritom im je "zaboravljeno" reci da ulazak u Europu donosi znacajne, gotovo brutalne promjene.
Gotovo 20 godina seljacima se kroz poticaje daje "umjetno disanje", održava ih se na životu, i kupuje uoci parlamentarnih i lokalnih izbora. Država, koja ih je godinama poticala na visoka ulaganja i ulazak u prevelike investicije, morat ce im konacno priznati istinu, zbog koje ce se mnogi seljaci, ulaskom u Europu, morati prestati baviti poljoprivredom.
"Nemojmo se zavaravati, Hrvatska nikad nije imala prave poljoprivredne proizvodace, niti pravu poljoprivrednu strategiju - ne zna ni s kojim obradivim zemljištem raspolaže, buduci da imamo samo procjene, koje govore o 1,1 milijuna, do 3,2 milijuna hektara, kaže poljoprivredni analiticar Stipan Bilic.
U EU-u se, veli Bilic, teži optimalnoj velicini posjeda od 80 hektara, pa je, kaže, "gospodarski idiotizam" poticati proizvodnju na 10 do 15 hektara, što se u Hrvatskoj cini uoci ulaska u EU, u kojoj takva imanja ne mogu opstati. Štoviše, kod nas ima tek oko pet tisuca imanja površine 10 do 20 hektara, niti tisucu onih na više od 20 hektara, ostali su svi mali proizvodaci.
"Niti u jednoj razvijenoj zemlji državni interes nije podreden sitnom "privatnom interesu, napominje Bilic, isticuci kako EU programima i europskim novcem treba zadržati ljude na selu, ulažuci u kapacitete za preradu poljoprivrednih proizvoda, u drvno-preradivacki sektor i slicno, u kojima ce ti ljudi raditi, a njihova zemljišta, prodajom, okrupnjavati.
Ne bude li upisan u bazu podataka ARKOD, koja ce ubuduce evidentirati stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta na temelju digitalnih ortofoto karata, niti jedan poljoprivrednik ulaskom Hrvatske u EU nece dobiti ni kune poticaja, koji ce se, i inace, isplacivati na temelju velicine obradenog zemljišta.
Hrvatska sada poljoprivrednicima isplacuje 50 posto iznosa poticaja u zemljama EU-a, a cilj je u konacnici, nakon ulaska u EU, na poticaje izdvajati gotovo dvostruko više nego sada, šest milijardi kuna, odnosno oko 800 milijuna eura. Pritom, 373 milijuna eura ici ce za direktna placanja, a 352 milijuna ruralnom razvoju.
Proizvodaci pšenice, kukuruza i drugih ratarskih kultura, koje se zadnjih godina poticalo s 2.250 kuna po hektaru, dobivat ce od ulaska u EU samo 548 kuna po hektaru, jer EU od Hrvatske traži da se direktna potpora proizvodnji smanji pa ce u 2012. godini Hrvatska za direktne poticaje imati na raspolaganju samo 700 milijuna kuna.