Poljoprivreda i turizam: Autohtoni proizvodi pronašli svoje mjesto

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

U sklopu međunarodnog sajma prehrane, pića i opreme za turizam u porečkoj dvorani Žatika održan je okrugli stol o smjernicama održivog razvoja Istre - poljoprivreda i turizam danas i sutra. Tema je oblikovana u sklopu 15. izdanja Promonature, specijalizirane izložbe autohtonog blaga koja čini sastavni dio  31. izdanja sajma.

Nažalost, izostalo je najavljeno predavanje pročelnika za poljoprivredu Istarske Županije Milana Antolovića koji je trebao govoriti upravo o funkciji autohtonog proizvoda i poljoprivrede za održivi razvoj ruralnog prostora. Prazninu je popunila savjetnica za ekološku proizvodnju Istarske županije i predsjednica udruge BIO ISTRA Vlasta Radojčić, koja je utvrdila da su autohtoni proizvodi pronašli, nakon višegodišnjeg truda proizvođača i jedinica lokalne samouprave, svoje mjesto pod suncem i danas čine nezaobilazni čimbenik turističke ruralne ponude a tu se prvenstveno misli na ulogu maslinovog ulja, vina i meda uz dominantnu i identifikacijsku ulogu istarskog pršuta. Pomak u razvoju ruralnog turizma je ogroman. U Istri je 2000. godine zabilježeno tek 2.700 ležajeva u agroturizmima u 2014. godini broj postelja se popeo na 27.600. Prema procjenama turističkih stručnjaka ovaj trend rasta će se nastaviti sa stopom godišnjeg porasta od oko šest posto sve do 2020. godine.

Kristina Brščić iz  porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam sažeto je prikazala projekt agroturističkog klustera u sklopu istarskog turističkog masterplana koji povezuje sve relevantne institucije javnog i privatnog sektora, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) i znanstvene ustanove, udruge civilnog društva i kulturne organizacije.

- Zaštita tradicije je sudbonosna da bi ostvarili održivi razvoj ruralne Istre jer je ruralni turizam antiteza onoga što se događa na obali gdje prevladava masovnost i sezonalnost. Tu govorimo o selektivnom turizmu o visokomotiviranom gostu koji zna što hoće, koji traga za iskonskom prirodom i teži ka povratku na stara dobra vremena, na tradiciju" rekla je Kristina Brščić.

Damir Šturman je ponudio prikaz važnosti energetske medicine u podupiranju istarskog turizma, zadržao se na pojam relaksa i bijega od stresnih situacija, ruralni prostor nudi upravo to. Ipak, po iskustvu Marije Gracije Baćac koordinatorica projekta Glamping turizam u općini Kanfanar, Istri i dalje nedostaje razina kvalitete ponude koja bi bila prikladna gostima visoke platežne moći.

- Teško je u hotelskom ambijentu s pet zvjezdica ponuditi dobru hranu za 1.500 gostiju, moramo i dalje proraditi na održivim objektima, na prostore i proizvode koje će zadovoljiti elitu ali to ne ide bez povećanja stručne osposobljenosti prosječnog istarskog turističkog djelatnika, rekla je Maria Gracia Baćac. (Elio VELAN)


Podijeli: Facebook Twiter