Nedjeljnim prebrojavanjem glasova i proglašenjem pobjednika dugog izbornog kruga spušten je zastor na još jedan ciklus lokalnih izbora i u Istri. Prema izjavama sudionika, pobjednika je, kao uostalom i na svakim izborima, daleko više nego poraženih, a brojka punoljetnih Istrana koji od izbora do izbora uredno konzumiraju svoje građansko pravo, ustalila se na nešto ispod polovice ukupnog broja upisanih birača.
Najvažniji izbori
Politička karta Istre nakon ovih lokalnih izbora nije se značajnije promijenila, no nekoliko je detalja po kojima će oni ipak ostati upamćeni. Prvi je definitivno trijumf koji su na njima u većini sredina ostvarili kandidati i liste IDS-a. Lokalni izbori zapravo su jedini izbori na kojima IDS mora pobjeđivati ukoliko želi postojati i stoga je logično i očekivano da su svi stranački potencijali svake četiri godine usmjereni ka ostvarivanju tog cilja. Ni pobjeda na lokalnim izborima stoga za IDS nije ništa novo, ali način i postoci s kojima je ona ostvarena iznenadili su u izbornoj noći 21. svibnja i same "arhitekte" IDS-ove kampanje uključujući i predsjednika stranke Borisa Miletića. Usprkos dugogodišnjem gradonačelničkom stažu i puno izbornih, ali i drugih političkih utakmica u nogama, u izbornoj noći nije uspio prikriti uzbuđenje nakon što je postalo jasno da će stranka već u prvom krugu, ne samo potvrditi Valtera Flega za župana i dobiti sedam gradonačelnika, te načelnike većine istarskih općina, već e osvojena i apsolutna ili relativna većina u najvećem broju predstavničkih tijela na Poluotoku. Premoć iz prvog potvrđena je u drugom izbornom krugu u kojem je broj gradova s IDS-ovim gradonačelnikom na čelu zaokružen na devet, broj se općina popeo na 17, dok je u općini Svetvinčenat mandat načelnika zadržao zajednički kandidat SDP-a i IDS-a.
Blaga kampanja
Uz uvjerljivu pobjedu IDS-a ove je lokalne izbore u Istri obilježila i izborna kampanja koja je u odnosu na prethodna dva izborna ciklusa bila neuobičajeno blaga i umjerena. Izostalo je "prekomjerno bombardiranje" izbornim plakatima na javnim površinama i oglasima u medijima, a i kandidati su se u nastupima, uz rijetke iznimke, uglavnom bavili vlastitim dostignućima i programima, te u širokom luku zaobilazili spominjanje političkih protivnika. S obzirom da je slična situacija bila u većini zemlje očito su stručnjaci za komunikaciju s javnošću procijenili da bi agresivnija izborna kampanja, kod građana pomalo zasićenih i zgađenih nacionalnim političkim prepucavanjima, mogla imati kontraefekt i okrenuti se protiv onoga tko za njom posegne. Što se u drugom izbornom krugu, primjerice, i dogodilo Kerumu u Splitu. Je li Kerum pao kao žrtva vlastitog karaktera ili je samo nasjeo na smišljenu diverziju protukandidata teško je procijeniti, ali činjenica je da smo slične situacije u Istri imali prilike gledati za prijašnjih lokalnih izbora, a na ovima ih nije bilo.
I ovi lokalni izbori potvrdili su snagu nezavisnih lista i kandidata za općinske načelnike koji su sa sedam osvojenih mandata uspješniji od stranaka s nacionalnim predznakom, a na lokalnoj političkoj sceni po prvi su se put pojavili i novi igrači, Živi zid i Most. (Milan PAVLOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU