Puna su usta hrvatskim politicarima gospodarske krize. Nije tako davno bilo kad vladajuci nisu htjeli priznati da je, kako je to nedavno primijetio i celnik IDS-a Ivan Jakovcic, kriza medu nama. Kad su konacno konstatirali gdje je problem, ostalo je još da se njime pozabave. I doslovno su se njime zabavljali. Jedni druge. A nezaposlenost je sve više rasla, da bi u veljaci Hrvatski zavod za zapošljavanje izbrojio da nezaposlenih ima cak 336.411. Dakle, konstatirajmo, kriza je medu nama.
Je li ta kriza i medu njima, medu hrvatskim politicarima, politickim strankama? Po financijskim izvještajima parlamentarnih stranaka za prošlu godinu teško bismo mogli zakljuciti da je kriza imala ikakav utjecaj na financijsku situaciju vecine njih. To ujedno znaci da stranke odlicno upravljaju svojim blagajnama, što se ne bi moglo reci i za njihovu brigu o javnim financijama.
Najviše novca iz proracuna
Najjace stranke, HDZ i SDP, prikazale su višak prihoda koji se broji u milijunima kuna. Namjerno navodimo da su prikazale, jer ovdje nece biti rijec ni o kakvim crnim fondovima, vec iskljucivo o financijskim izvještajima objavljenim na njihovim web-stranicama.
SDP je 2010. završio s najvecim plusom. Njihova blagajna na koncu godine bila je bogatija za više od 10 milijuna, preciznije 10.345.549 kuna. Nije puno zaostao ni HDZ, ciji je višak prihoda bio manji za tek nešto više od milijun i iznosio je 9.044.318 kuna. I jedna i druga stranka najviše su zaradile od takozvanog prihoda po posebnim propisima, odnosno od prihoda iz državnog i lokalnih proracuna koje dobivaju na osnovu osvojenih mandata bilo u Saboru, bilo u županijama, gradovima i opcinama. SDP-u je tako lani uplaceno više od 33,5 milijuna kuna, što cini gotovo 90 posto njihovih ukupnih prihoda, dok je HDZ-u iz raznih proracuna na racun sjelo 39,8 milijuna kuna, što cini i više od 90 posto njihovog ukupnog prihoda.
HDZ je tu bio nešto detaljniji u izvještaju pa je prikazao tocnu svotu koju je dobio iz državnog i iz lokalnih proracuna. Što se tice prihoda od clanarina, dvije su najjace stranke tu gotovo podjednake. HDZ je prikazao da je od clanarina lani dobio 2,1 milijun kuna, a gotovo istu cifru, tek za 12 tisuca kuna manju, prikazao je SDP. Donacije i kod jednih i kod drugih cine niti dva posto prihoda.
Što se tice rashoda, i jedni i drugi najviše izdvajaju za takozvane materijalne troškove, bez da je pritom specificirano na što se oni odnose. HDZ tu troši 20,6 milijuna kuna, a SDP 17,6. Za place radnika manje izdvaja SDP (5,9 milijuna kuna), a više HDZ (7,2 milijuna). HDZ je, za razliku od SDP-a, u izvještaju specificirao i tocno koliko troši na place, koje su bile umanjene za 11 posto, a koliko za doprinose. U njihovom izvještaju navodi se i da su u HDZ-u zaposlena 63 djelatnika. Iako SDP ne navodi takve podatke, u njihovom izvještaju je svakako zanimljiv navod da ce se višak prihoda koristiti za pokrice manjka iz prethodnih godina. Zanimljiv je i podatak o SDP-ovim financijskim obavezama, za koje, po inace šturim financijskim izvještajima stranaka, možemo tek pretpostaviti da se odnose na kreditna zaduživanja kod banaka. Na koncu godine je tako SDP imao obaveza u visini od 21,5 milijuna kuna, što premašuje njihov višak prihoda.
IDS odmah iza HNS-a po višku prihoda
Pokušali smo iz tih stranaka dobiti odgovore jesu li osjetili gospodarsku krizu, jesu li i kome ostali dužni nakon lokalnih, odnosno predsjednickih izbora te još neke detalje vezane uz njihove izvještaje, no do zakljucenja clanka nisu nam odgovorili, ne samo iz HDZ-a i SDP-a, vec i iz vecine drugih stranaka. Odgovor tako nismo dobili ni od HNS-a, koji je ocekivano lani imao najviše prihoda nakon dviju najjacih stranaka. Doduše, njihov višak se ne može usporediti s onim HDZ-ovim i SDP-ovim, ali svejedno prelazi milijun kuna, tocnije, 2010. završili su s plusom od 1,1 milijun. I na njihov se racun najviše slilo javnog novca iz raznih proracuna (6,2 milijuna kuna), a materijalni troškovi i kod njih najviše participiraju u rashodima (4,2 milijuna).
Zanimljivo je da odmah iza HNS-a po višku prihoda slijedi IDS, na cijem je kontu lani bilo viška gotovo 900 tisuca kuna. No, kod najjace istarske stranke materijalni troškovi gotovo su izjednaceni s troškovima za place zaposlenika. Naime, na place je IDS utrošio 1,3 milijuna kuna, a na materijalne troškove 1,5 milijuna. Najviše su, kao uostalom i druge stranke, uprihodovali od proracunskih sredstava (3,6 milijuna kuna), dok su im od clanarina na racun sjele 192 tisuce kuna. Putem donacija lani su dobili 31,8 tisuca kuna, ali je dio, oko 18,6 tisuca, bio uplacen u humanitarne svrhe.
Jedan od rijetkih odgovora došao je upravo iz IDS-a. Njihov glavni tajnik Tedi Chiavalon pojasnio nam je da su ovim viškom financirali manjkove iz prethodnih godina. Iako su godinu završili u plusu, Chiavalon tvrdi da je prihoda sve manje, a predvida i da bi kriza stranke mogla pogoditi tek u ovoj godini. Kaže da je vec najavljeno smanjivanje naknada iz Sabora za rad parlamentarnih stranaka za deset posto, što bi znacilo da ce IDS ove godine iz državnog proracuna dobiti 120 tisuca kuna manje nego lani. Chiavalon istice da su stranke vec osjetile krizu i tako što im je kasnila uplata novca iz raznih proracuna, a na ime osvojenih mandata.
Što se tice obaveza iz izbornih kampanja, IDS-ov glavni tajnik kaže da je to sve riješeno te da ta stranka nikome ništa ne duguje. "Zatvorili smo sve kredite. Uopce si ne dopuštamo da dodemo u situaciju da ne možemo placati svoje obaveze", kaže Chiavalon. IDS je, inace, prošle godine broj zaposlenih smanjio za jednu osobu, a za nekoliko postotaka je smanjio i place svojim djelatnicima.
U minusu stranke s malo mandata
HSS, pak, nije ni blizu poslovanja svojih jacih koalicijskih partnera, ali ni vecine oporbenih stranaka. Prošlu godinu su završili sa svega 42,6 tisuca kuna viška prihoda. Je li rijec o krizi ili o tome da prošla godina nije bila izborna pa nisu uspjeli prikupiti puno novca od donacija, možemo samo nagadati, jer ni iz te stranke nismo dobili nikakav odgovor. No, ono što se vidi iz njihovog financijskog izvještaja jest da su imali prihoda približno kao i HNS, dakle više od 7,5 milijuna kuna. Medutim, za razliku od HNS-a, HSS je i puno trošio. I to ne na place svojih zaposlenika, na što je HNS utrošio više, vec na materijalne troškove, na koje je otišlo 5,1 milijun kuna. Rastrošnost HSS-a nije poremetila njihovo stanje na racunu. U bilanci im stoji da u blagajni i dalje ostaje 6,7 milijuna kuna.
Parlamentarne stranke koje su prošlu godinu završile u minusu, ne racunajuci manjince i nezavisne zastupnike, jesu HSLS, HSU, HSP i HDSSB. HSLS je i 2009. poslovao s gubitkom, kada je imao puno više prihoda nego lani. Tako su se prije dvije godine u blagajnu HSLS-a slila 4,2 milijuna kuna, dok su lani njihovi prihodi bili za trecinu manji i iznosili su 2,9 milijuna. Tu su godinu završili i s malim minusom od osam tisuca kuna, dok je preklani taj minus bio puno viši i iznosio je 366 tisuca. No, i oni, kao i HSS, imaju novca u rezervi. U financijskom izvještaju piše da imaju na raspolaganju višak prihoda iz prethodnog razdoblja od gotovo 600 tisuca kuna.
Rezerve od 1,8 milijuna kuna ima HSU, koji je prošlu godinu okoncao s 83,2 tisuce kuna manjka. Oni su lani uprihodovali nešto više od tri milijuna kuna, ali su istodobno i potrošili 3,2 milijuna. Glasnogovornica te stranke Branka Valentic istice: "Gospodarska kriza je trajno stanje u HSU-u, s obzirom na cinjenicu da imamo samo jednog saborskog zastupnika".
Iz izvještaja je vidljivo i da HSU nema nikakvih kredita, ali ni stalno zaposlenih djelatnika. Donacije su im prošle godine bile gotovo prepolovljene (35 tisuca kuna) u odnosu na 2009., kada su tim putem dobili 64 tisuce. Zanimljivo da je jedini donator središnjice stranke bila firma iz Istre, Rudan d.o.o., koja im je uplatila 20 tisuca kuna.
Da je kriza ipak pokucala i na vrata stranaka moglo bi se zakljuciti na primjeru HSP-a, koji je 2010. završio s gotovo milijun kuna minusa, dok je iz 2009. prenio isto toliko viška prihoda. Dakle, ta je stranka trenutno na nuli, a njene financije uvelike ovise o osvojenim mandatima na predstojecim parlamentarnim izborima. Doduše, HSP najveca sredstva vuce iz lokalnih proracuna, oko 1,9 milijuna kuna, no sigurno bi mu financijsku sliku popravili dodatni saborski mandati.