Predstojeće lokalne izbore pamtit ćemo i po neočekivanim potezima Državnog izbornog povjerenstva, koje nije dopustilo kandidatima da se jasno opredijele oko vlastite nacionalne pripadnosti.
Kandidati su na izbore mogli izaći kao pripadnici one nacionalnosti pod kojom su navedeni u registru birača, što znači da nisu mogli na izborne liste biti upisani kao Istrijani. Taj je problem zasmetao kandidatima IDS-a, koji su se pozvali na podatak iz popisa stanovništva da u Istri živi nešto više od 25 tisuća Istrijana.
I istarski političari koji ne djeluju kroz IDS imaju slična iskustva s izbornim povjerenstvima. Nezavisni kandidat Damir Kajin kaže da se on kandidirao kao "Istrijan-Hrvat".
"Meni su također izbrisali Istrijan, pa sam ostao Hrvat. To se događa prije svakih izbora i vrijeme je da se ukine takvo izjašnjavanje. Bilo bi najpoštenije da nitko nikoga ne pita što je po nacionalnosti. Ako se netko deklarira kao Istrijan, to bi trebalo biti naznačeno na kandidaturi i prihvaćeno od svih. Najljepše što Istra ima je istrijanstvo", poručuje Kajin.
Šef istarskog HDZ-a Marino Roce dodaje da su i oni imali taj problem na ovim izborima.
"Jedna naša kandidatkinja na listi je neopredijeljena, jer se tako vodi u registru birača, iako je Hrvatica. Propise treba poštovati", kaže Roce, napominjući: "I ja se osjećam kao Istranin, što ne znači da nisam nacionalno opredijeljen kao Hrvat. Istrijani ili Istrani, Slavonci, Dalmatinci i druge regionalne pripadnosti i posebnosti sastavni su dio hrvatskog bića."
No, pravila što ih provodi DIP zasmetala su i predsjedniku Hrvatskih laburista Dragutinu Lesaru. On je javno prozvao DIP zbog toga što se ne poštuje nacionalna opredijeljenost kandidata, nego se zbog nepodudarnosti s popisom birača upisuju kao neopredijeljeni.
U DIP-u ističu kako "podatke o nacionalnoj pripadnosti nadležna izborna povjerenstva provjeravaju u registru birača koja je sastavni dio informatičke baze podataka Ministarstva uprave".
Kako pojašnjava Aleksandra Jozić-Ileković, potpredsjednica DIP-a, "izborna povjerenstva nisu ovlaštena koristiti drukčije podatke od službenih podataka koji su sadržani u evidencijama državnih tijela, pa tako i u evidenciji registra birača".
Potpredsjednica DIP-a napominje da bi se nepridržavanje propisa moglo pretvoriti u povredu pasivnog biračkog prava i izbornu manipulaciju. Jozić-Ileković objašnjava kako nije zakonski prihvatljivo da se "kandidat o nacionalnoj pripadnosti izjašnjava pred izbornim povjerenstvom", pa se u tom slučaju preuzima podatak o njegovoj nacionalnoj pripadnosti iz registra birača.
Iz toga proizlazi da se izborni kandidati koji su se izjasnili kao Istrijani automatski pretvorili u "neopredijeljene" ili "ostale", jer ih takvima vidi registar birača. (D. GRAKALIĆ)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU.