Operativna akcija "Juda", odnosno nadzor novinara i posredno glavnog državnog odvjetnika, koja se odigravala 2011. godine, i dalje poput kostura iskače iz ormara. Tako je u zadnjih desetak dana portal Index objavio dva teksta iz kojih je vidljivo da je pod posrednim nadzorom policije u to vrijeme bio i predsjednik države Ivo Josipović.
Po dostupnim faksimilima, internetski portal objavio je izvješće koje je posjedovao bivši zamjenik ravnatelja policije, danas glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić zvani Vaso. Iz faksimila izlista nadzora vidljivo je da je među nadziranim telefonima posredno bio i onaj službeni Ive Josipovića. Kroz "Judu", što se do sada nije znalo, bio je nadziran i Marko Vojković, šef tvrtke Emporion koja obavlja financijsko-knjigovodstvene poslove za ZAMP.
U izlistima operacije vidljivo je da je Vojković od listopada 2010. do travnja 2011. godine čak 129 puta nazvao broj koji koristi Ivo Josipović. Pored toga, još je 166 puta nazivao Joška Klisovića, koji je u to vrijeme radio u Uredu predsjednika.
Na meti "Jude" nadzorom Vojkovića bio je i Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik. Vojković je tako s Bajićem, koji ima dva mobitela, bio u kontaktu ukupno 288 puta od siječnja do travnja 2011. Krajem ožujka i početkom travnja te godine Vojković je 21 put nazvao i ravnatelja USKOK-a Dinka Cvitana.
Također, iako se znalo da je pod izravnim nadzorom praćenjem bio Mladen Pleše, glavni urednik Jutarnjeg lista, iz objavljenih podataka vidljivo je da je praćen bio i vlasnik EPH-a Nino Pavić.
Svi ovi podaci ukazuju na tri problema, svojevrsnih repova akcije "Juda". Pod broj jedan, predsjednik Ivo Josipović nije u potpunosti govorio istinu kad je u jeku afera oko ZAMP-a navodio da Marka Vojkovića zna površno. Teško da bi takva osoba predsjednika države u pola godine nazvala 129 puta. Drugo, tu je neuobičajeno čest kontakt Vojkovića s Mladenom Bajićem. A treći je problem ogromni propust domaće obavještajne zajednice. Naime, policija je upitno zakonito nadzirala glavnog državnog odvjetnika i predsjednika države (doduše, u oba slučaja se radi o formalnom "pasivnom" nadzoru), a Središnja obavještajna služba to nije zamijetila.
Protuobavještajnom odjelu hrvatske tajne službe jedna od primarnih zadaća je obavještajna zaštita najviših državnih dužnosnika, posebno predsjednika. Kako se dogodio ovakav propust morao bi objasniti današnji konzul Hrvatske u Los Angelesu, a ondašnji šef SOA-e Josip Buljević.
Zanimljivo je što se su se faksimili počeli pojavljivati baš u ovom trenutku. Naime, u kuloarima se već tjednima priča da je u tijeku kriminalistička obrada koja se ponovno dotiče i nekih ljudi u vrhu HDZ-a. Doduše, to što je Index objavljivao faksimile izvješća iz akcije "Juda" koje je bilo namijenjeno Milijanu Brkiću ne znači da glavni tajnik HDZ-a stoji iza distribucije podataka.
Do sada je policijska verzija bila da su izvješća uništena te da ne postoji niti jedan sačuvani primjerak. Stoga postoji mogućnost da je netko svjestan mogućnosti da dokument bude važan sačuvao izvješće namijenjeno Milijanu Brkiću u vrijeme kad je on odlazio iz policije. No, na ta će pitanja morati odgovoriti Unutarnja kontrola MUP-a, koja je zadužena za razrješavanje ove sad već višegodišnje afere.
Grbić-Bijelić-Brkić
Operativna akcija "Juda" provedena je krajem 2010. i početkom 2011. godine. Formalni nalog za provedbu akcije, koja je trebala utvrditi odakle cure podaci iz istrage za Fimi-mediju, dao je DORH. Ovlaštenje za korištenje mjera telefonskog nadzora i praćenja dao je tadašnji glavni ravnatelj policije Oliver Grbić. Akciju je operativno vodio Vitomir Bijelić. O svim operativnim zaključcima bio je izvješćivan i zamjenik ravnatelja policije Milijan Brkić. (D. RADALJAC/NL)