Nakon što je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko u Saboru najavio progon komunistickih zlocina, rekavši da je neodrživo što nitko nije odgovarao za «preko 900 jama diljem Hrvatske prepunih uglavnom hrvatskih leševa», nacelnik uprave kriminalisticke policije Vitomir Bijelic najavljuje da ce «vrlo skoro» policija podnijeti i prvih nekoliko kaznenih prijava protiv pocinitelja komunistickih zlocina.
- Rijec je o nelegalnim likvidacijama više desetaka, a možda i stotinu tisuca ljudi, a gdje god postoji informacija o pocinitelju, policija i Državno odvjetništvo moraju reagirati. Iako je prema našim informacijama za najveci broj zlocina odgovoran Novosadski korpus, ima i zlocina za koje su odgovorni hrvatski pocinitelji, izjavio je jucer Bijelic, dodavši da, zasad, policija posjeduje 40-ak predmeta koji bi mogli rezultirati kaznenim prijavama.
Kao što kažnjavanje zlocina iz Domovinskog rata ne znaci kriminalizaciju Domovinskog rata, ni kažnjavanje komunistickih zlocinaca ne predstavlja kriminalizaciju citavog komunistickog pokreta, objašnjava Bijelic, posebno naglašavajuci cinjenicu da se radi o zlocinima protiv civila i zarobljenika, pocinjenim poslije 8. svibnja 1945. godine, kada je rat bio gotov.
Za svaku pohvalu
Policija je proteklih godina obavila obavijesne razgovore s preko 1.690 osoba koje su svjedocile ili o žrtvama ili o pociniteljima, cime se «intenzivno bave» i Državno odvjetništvo i policija. Dok Karamarko spominje 900 jama, Bijelic precizira da je dosad registrirano i obilježeno 719 vecih ili manjih jama u kojima se nalazi još nepoznat broj žrtava. Ekshumacija je izvršena u 81 jami.
Pravo obitelji žrtava na dostojan ukop njihovih najbližih ne smije biti dovedeno u pitanje, tvrdi Bijelic i podvlaci da se policija, ako Hrvatska želi biti pravna država, ne smije oglušiti na informacije o zlocinima i pociniteljima tih zlocina. Povjesnicar Tvrtko Jakovina smatra, medutim, da je rijec o predizbornoj retorici.
- Dobro je da se ponovno aktualizira suvremena povijest, no krivo mi je što se to uvijek cini u predizborno vrijeme, ironican je Jakovina, podsjetivši da se vec 20 godina komunisticki zlocini izvlace prema potrebi.
- Kao i u dosadašnjim kampanjama, mislim da je i sada cilj da se uz komunisticke i partizanske zlocine doda malo vjeronauka i posoli s malo marihuane i - imamo novu predizbornu kampanju, kritican je Jakovina.
Ivo Banac je pak uvjeren da komunisticke zlocine u svakom slucaju treba procesuirati i kazniti pocinitelje, ako su oni još živi. Ne zna da je policija proteklih godina radila na tim slucajevima i da je ispitala brojne svjedoke, no «ako je istina, onda je to za svaku pohvalu, to znaci da su radili u tišini». Dakle, zakljucuje Banac, poslije puno lutanja u prošlosti, ipak je prevagnula volja da se kazne odgovorni za «polja smrti iz 1945. godine».
Zlocini ne zastarijevaju
A je li doista rijec iskljucivo o predizbornoj retorici? U Hrvatskoj je od 1990. godine - otkad se može govoriti o kažnjavanju komunistickih zlocina poslije Drugog svjetskog rata - puno puta najavljivano kažnjavanje odgovornih za poslijeratne izvansudske likvidacije, no sve su te prilike propuštene. Živih pocinitelja i svjedoka danas je malo.
No za Banca uopce nije bitno je li rijec o predizbornoj retorici ili nije. - Ne znam postoji li itko tko bi propustio procesuiranje nekog nacistickog zlocinca samo zato što on ima 90 godina, kaže, podsjetivši da takvi zlocini ne zastarijevaju i da ne smije biti nikakvih prepreka da se pocinitelji tih zlocina kazne.
- A ako od toga netko i izvuce neku korist prije izbora, neka izvuce, dodaje. No, da je neocekivana i iznenadna odluka o istraživanju i procesuiranju komunistickih zlocina izravno potaknuta potrebama predizborne strategije vladajuceg HDZ-a, u to ne treba previše sumnjati. Kažnjavanje komunistickih zlocina, naime, bila je omiljena tema HDZ-ovih desnicara u svakoj dosadašnjoj predizbornoj kampanji, a sve ukazuje na to da ce tako biti opet.