Ured za sprječavanje pranja novca tijekom prošle godine obradio je 342 predmeta sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma. Nakon analitičke obrade sumnjivih transakcija u 121 slučaju (117 sa sumnjom u pranje novca, četiri sa sumnjom u financiranje terorizma) ured je ocijenio da postoji određena sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma te o tim slučajevima izvijestio nadležna državna tijela "u cilju utvrđivanja nezakonitog karaktera sredstava".
U provjeru tih transakcija uključili su se policija, poreznici, USKOK, Državno odvjetništvo, financijski inspektori, odnosno SOA ili neke strane obavještajne jedinice radi nadzora i kaznenog progona da bi se utvrdio "nezakonit karakter sredstava analiziranih u sumnjivim transakcijama". Nezakonitost sredstava i njihovo trajno oduzimanje uslijediti mogu tek nakon donošenja pravomoćne sudske presude.
Prema godišnjem izvještaju o radu Ureda za sprječavanje pranja novca, lani je ukupna vrijednost sumnjivih transakcija, čije je obavljanje privremeno odgođeno dok se ne istraže, iznosila više od 8,14 milijuna kuna. U razdoblju od 2004. do 2010. godine, pak, privremeno su zaustavljene transakcije ukupne vrijednosti 53,2 milijuna kuna. One zakonski mogu biti zaustavljene na najduže 72 sata dok se ne provede istraga. Poslovnim bankama u zemlji, pak, ured koji djeluje pri Ministarstvu financija izdao je naloge za stalno praćenje financijskog poslovanja devet stranaka.
Kako izgleda tipično pranje novca? Na to pitanje nadležni ured odgovora s nekoliko primjera iz prakse, a jedan od putova je prijenos novca iz inozemne tvrtke u off shore kompaniju preko neke hrvatske tvrtke. Tako je, primjerice, jedan domaći d.o.o bez i jednog zaposlenog lani primio od srbijanske tvrtke doznaku od oko 4,7 milijuna američkih dolara, nepoznatog izvora. Kao svrha naplate navedeno je plaćanje računovodstvenih i konzultantskih usluga.
Čim je novac sjeo na račun hrvatskog poduzeća, transferiran je u inozemstvo u korist tri strana poduzeća registrirana na Britanskom Djevičanskom Otočju, St. Vincentu i Irskoj. Kao osnova plaćanja opet se navode pravne, računovodstvene i konzultacijske usluge. S preostalih oko 1,5 milijuna američkih dolara kupljene su kune i prebačene na kunski račun domaćeg sudionika transakcije. No, na računu novac nije dugo ostao, već je hitro prebačen na tekući račun vlasnika te tvrtke bez i jednog zaposlenog.
To je samo jedan od stvarnih primjera sumnjivih transakcija u kojima su institucije stupile na scenu, a slučaj je proslijeđen financijskom inspektoratu i DORH-u na obradu.
Najčešći indikator sumnjivih transakcija je veći priljev novca na račun koji se odmah prenosi na više različitih računa ili podiže u gotovini. Lani su zabilježena 54 takva slučaja. U 46 slučajeva, pak, s računa se isplatio veliki iznos gotovine netom nakon što je stigla na račun. Učestale uplate gotovine, značajno i naglo povećanje prometa računa bez vidljiva razloga, uplata gotovine koja odstupa od uobičajenog poslovanja klijenta, česte uplate i isplate tijekom dana ili nekoliko dana uzastopce - samo su neki od indikatora da je možda riječ o sumnjivim transakcijama.
Financijske i kreditne institucije imaju zakonsku obavezu ured izvijestiti o sumnjivim poslovanjima. Tako su banke lani upozorile na 274 slučaja mogućeg pranja novca, a u pet slučajeva su posumnjale na financiranje terorizma. (Piše Gabrijela GALIĆ/Novi list)