Simpatična i vesela, poletna i energična bila je izvedba operete Emericha Kalmana "Grofica Marica" zagrebačke Opere bb koja je izvedena sinoć u Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula.
Opereta je nekada bila vrlo popularan žanr u Puli, no izuzev pokojeg gostovanja, rijedak je gost na pulskim pozornicama, stoga je ovo gostovanje bila prilika da ljubitelji operete dođu na svoje.
Izmišljeni mladoženja
Sama činjenica da je opereta djelo vedrog i zabavnog ugođaja bila je i polazna točka za umjetničkog ravnatelja Opere bb Ronalda Brausa, koji je ovdje tumačio Baruna Kolomana Župana, da "obogati" tekstualni dio aluzijama, referirajući se na aktualne činjenice tipične za dnevno-političku zbilju, kao i za istarski milje.
No, i glazbeni je dio prilagodio miljeu i publici. Tako on, primjerice pjeva i popularnu "Da Trieste fino a Zara go impegna' la mia gitara", ili pak hit iz kraja sedamdesetih godina prošloga stoljeća koji je pjevala poznata talijanska voditeljica i pjevačica Raffaella Carra' "A far l'amore comincia tu". Dakako, nisu nedostajale niti aluzije na Agrokor, skorašnje izbore, novine, uz umetanje dijalektalnih izraza tipičnih za ovo podneblje.
Autori libreta su Julius Brammer i Alfred Grunwald. Grofica Marica je nadahnuta Ljiljana Čokljat, Tassilo je zabavan Nikša Radovanović, a cijeli je ansambl i više nego dobro odradio svoju zadaću: Lisa - Blanka Tkalčić, Knez Morescu - Nenad Tudaković, Baron Liebenberg - Davor Ljubić, Manja - Blanka Tkalčić, Kneginja Kudenstein - Nada Abrus, Wurtzinger - Velimir Čokljat, Maruška - Katarina Andrijašević, Čeko - Dejan Jakovljević, a sudjelovao je i gudački ansambl Maestro Orchestar, gdje je solo violinist Antun Stašić. Redatelj Velimir Čokljat, kostimografkinja Elvira Ulip, a scenografkinja Marta Crnobrnja.
Grofica Marica slavi svoje zaruke iako, zapravo, nema mladoženju. Kako bi se malo odmorila od nasrtljivih udvarača, izmislila je baruna Kolomana Župana. Na njezino veliko iznenađenje izmišljeni mladoženja dolazi na proslavu zaruka. Istodobno, osiromašeni grof Tassilo želi zaraditi za sestrin miraz pa, pod lažnim imenom, poslužuje groficu. Kad to sazna, misleći da su Tassilove namjere sve samo ne poštene, ona ga otpušta iz službe iako su njezini osjećaji prema grofu posve drukčije prirode...
U maniri, rekli bismo, "sapunica", razvija se fabula puna zabavnih i smiješnih zapleta uz neizostavan sretan kraj.
Opera b.b. Zagreb prvo je komorno operno kazalište u Hrvatskoj koje djeluje od 2006. godine s ciljem promocije operne umjetnosti u Hrvatskoj i šire. Dosad je Opera b.b. postavila brojne naslove: F. Poulenc "La voix humaine",
G. Menotti "Telefon" (u koprodukciji s Teatrom Madlenianum, Beograd), G. Donizetti "Rita", G. Rossini "Il Signor Bruschino" (u koprodukciji s Istarskim narodnim kazalištem Pula), G. Menotti "Medium" (u koprodukciji s Teatrom Madlenianum, Beograd)
G. B. Pergolesi "La serva padrona" i druge.
Popularni žanr
Opereta kao žanr nastaje oko 1850. godine u Parizu, ubrzo se širi Europom, a osobito omiljena postaje u Beču. Daleko je jednostavnija od opere i uz glazbene obiluje i plesnim točkama koje povezuju govoreni dijalozi. Nadalje, treba istaknuti da operete pripadaju zabavnoj glazbi tog vremena, a plesne točke popularnim društvenim i revijskim plesovima (valcer, polka, can-can). Orkestar je puno manji nego u operi i pratnja je pjevačima i baletu. Unatoč lakoći glazbe, opereta nije jednostavna za izvođače i traži svestrane umjetnike koji moraju biti podjednako dobri pjevači, glumci i plesači, a sinoćnji akteri pokazali su da posjeduju sve te osobine.
Od hrvatskih skladatelja najpoznatiji po operetama su Ivo Tijardović (Mala Floramye i Splitski akvarel), ali ih je pisao i Zajc (Momci na brod). U svijetu su bili posebno poznati Jacques Offenbach i Johann Strauss mlađi. (Vanesa BEGIĆ, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)