Dvojac vršnjaka Lino Carpinteri (1924.-2013.) i Mariano Faraguna (1924.-2001.) obilježio je cijelu poslijeratnu povijest Trsta, bili su vrsni pripovjedači, satiričari, kolumnisti, zaštitnici starog tršćanskog dijalekta, svojevrsna tršćanska varijanta Miljenka Smoje, duha starog Splita.
Uvjereni antikomunisti i antijugoslaveni, u vrijeme kada je kod Škofija prolazila granica s Titovom Jugoslavijom, stvorili su, među ostalim, amblematični satirični lik Druže Mirko, kojeg su kasnije Tršćani nazvali Mirko Drek, sitnog bosonogog čovječuljka, zbijenog u crnom odijelu s crnim kišobranom pod rukom i šeširom na glavi, koji je bio simbol urbaniziranog, da ne kažemo pokondirenog seljaka s tršćanskog Krasa koji je u doba oštre talijansko-jugoslavenske konfrontacije predstavljao, u očima Carpinterija i Faragune, prototip kraškog Slovenca, odnosno Slavena koji je srcem i tijelom branio Titovu crvenu petokraku i Titov pohod na Trst.
Da bi oživio na stranicama satiričkog priloga "La Cittadella", koji je pedeset godina izlazio ponedjeljkom u gradskom listu Il Piccolo, Druže Mirko morao je pronaći iskusno crtačko pero u liku slikara Renza Kollmanna (1920.-2005.). Vrsni će tršćanski crtač i karikaturist u duetu s deset godina mlađom suprugom Jose Talarico (umrla je iste 2005. godine kad i Kollmann), akademskom slikaricom i također odličnom crtačicom i karikaturisticom, desetljećima (prvi je broj Cittadelle objavljen 1947., zadnji 2001.) obilježiti tršćansku crtanu satiru, ponajprije u plodnoj suradnji s Carpinterijem i Faragunom.
Istarske, odnosno talijansko-jugoslavenske teme proizašle iz pera Carpinterija i Faragune i dueta crtača Kollmann&Jose čine dobar dio satiričkog naslijeđa koji je lani predstavljen na velikoj retrospektivnoj izložbi upriličenoj u prostorijama tršćanskog Muzeja istarske, riječke i dalmatinske civilizacije. Raskošni katalog izložbe, u izdanju Regionalnog instituta za istarsku, riječku i dalmatinsku kulturu (IRCI), na više od 300 stranica sadrži svih tristo izloženih crteža, od ukupno 5.000 koji su tijekom pedeset godina objavljivani u Cittadelli.
Ovaj reprezentativni spomen satiri Carpinterija i Faragune te crtačkom i karikaturističkom umijeću dvojca Kollmann&Jose nudi nam i zanimljiv presjek povijesti i odnosa na talijansko-jugoslavenskoj granici, od njene poratne (privremene) uspostave do Osimskog definiranja, a koja je nakon 1990. doživjela još jedno prekrajanje, uz to i politički prevrat. Ipak, radi se o povijesti viđenoj s talijanske, preciznije, tršćanske strane pa nekoga s "ove strane" takav pogled na fojbe, esule i optantsku imovinu, Osimski sporazum, Titov kult ličnosti, tršćanski jugošoping i druge bliske nam teme može iritirati, ali dio je to iste zbilje, druga strana medalje.
Iz tog prebogatog kolaža nanizali smo mali vremeplov satiričkih komentara i karikatura od davne 1947. do početka novog tisućljeća. (Priredili E. VELAN i G. PRODAN)