U Hrvatskoj je oko pola milijuna građana koji prekomjerno konzumiraju alkoholna pića, što je više od 10 posto stanovništva. Službeno, oko 200 tisuća građana su alkoholičari, ističe dr. Darko Breitenfeld, neuropsihijar i vodeći stručnjak u liječenju alkoholizma, upozoravajući da je broj osoba ugroženih alkoholizmom još i veći. Oko 10 do 20 posto muškaraca i pet posto žena izrazito često konzumira alkoholna pića što nas dovodi do brojke od oko milijun osoba, u zemlji koja po statističkim podacima iz 2012. godine broji 4,2 milijuna stanovnika.
Ovog tjedna liječnike Hitne medicinske pomoći šokirao je teško ozlijeđeni 60-godišnji muškarac iz Gline koji je pronađen kako leži na ulici, s vidljivim ozljedama, krvavom glavom uz svoj bicikl. Iako se ispočetka mislilo da je žrtva fizičkog napada, ispostavilo se kako je nesretnik ozljede zadobio dok je gurao svoje prometalo pa se na njega spotaknuo. Uzrok pada bila je teška alkoholiziranost, zapravo, rekordnih 4, 4 promila koliko mu je izmjereno alkohola u krvi.
Fatalne doze
Samo tjedan dana ranije 40-godišnji Zagrepčanin pronađen je u teško alkoholiziranom stanju s ozljedama opasnim po život kako leži na ulici u zagrebačkom Maksimiru u kasnim večernjim satima. U krvi mu je izmjereno visokih 4,0 promila alkohola u krvi. Pacijent je završio u KBC Zagreb a policija je utvrdila kako je teške ozljede pretrpio uslijed padova i posrtanja te da nisu posljedica kaznenog djela i fizičkog napada. Teško alkoholiziranog muškarca pronašla je majka. Zadobio je širok spektar ozljeda, frakture rebara, čeljusti, i brojne hematome po tijelu.
Iako se u stručnim publikacijama smatra da je količina alkohola u krvi iznad 4 promila uvod u komu, praktički smrt, konkretni primjeri kazuju da iznimke postoje, navodi dr. Breitenfeld.
- Praksa pokazuje da nema baš najjasnijih granica. U većini slučajeva osoba od 60 godina teško bi mogla preživjeti spomenutu količinu alkohola, za razliku od jednog "nabildanog" 40-godišnjaka. Već u 50. godini života izdržljivost na alkohol strmoglavo pada a kamoli u šezdesetim godinama života. Naravno, ovisi dosta i o stanju organizma, koliko dugo i često osoba konzumira alkohol. Rijetko koji teški alkoholičar dočeka starost, često umiru u pedesetima ili šezdesetim godinama života od nekih bolesti koje je potaknuo alkoholizam, ističe dr. Breitenfeld spominjući radnu i socijalnu strukturu, te položaj u društvu sadašnjeg i potencijalnog alkoholičara. Sudeći po brojkama moglo bi se reći da je alkoholizam prosječna značajka ili boljka našeg stanovništva. No, po profilu konzumenta alkoholizam najčešće pogađa one na dnu socijalne ljestvice društva te one na vrhu, elitu, mahom muškarce, prije svega jer su izvan kontrole društvenih mehanizama.
Podmukli pivari
Uglavnom, u opasnosti su fizički radnici koji rade u najtežim uvjetima, na hladnoći ili vrućini, pogrebnici, ali i patolozi i ugostitelji, ističe naš sugovornik.
- Na udaru su i glazbenici i osobe iz zabavno-glazbenog miljea, političari i ljudi iz polukriminalnog miljea. Alkohol je prejeftin i zato ga u velikim količinama troše i najsiromašniji slojevi stanovništva. Manje je poznato da imamo i svećenike u problemima s alkoholom. Sreća je da svećenici imaju i svoje klubove liječenih alkoholičara, što je svakako za pozdraviti. Od svih vrsta alkoholnih pića, prije svega smatram najopasnijim - pivo. Ljudi se od piva nekontrolirano debljaju, a onda dolazi do raznih bolesti koje uzrokuje pretilost. Posebno je zabrinjavajuća pojava tzv. radlera, voćnih piva s manjim udjelom alkohola od 2 posto. Meni se čini da je pivarska industrija takvo pivo lansirala zbog djece, uglavnom tinejdžerica koje vole slatke, voćne okuse. Nekad su to bili likeri. Sad ih na novi način mame u svijet alkohola. Bojim se da bi idući korak mogao biti tzv. voćni sok s manje od dva posto alkohola, npr. s 1,9 posto, što će biti deklarirano kao bezalkoholno piće, upozorio je dr. Breitenfeld ističući da se dobna granica eksperimentiranja s alkoholom spustila s 15 na 12 godina života.
Riječka i splitska sramota
- Sramota je za primorske gradove da više nemaju alkohološku službu što imaju Karlovac, Sisak, Čakovec, Varaždin i Zagreb. Mreža klubova liječenih alkoholičara na niskim je granama. Split i Rijeka svoje građane šalju na Rab i Ugljan gdje su ustanove za kronične slučajeve, a nekad su imali zavidan broj klubova za pomoć građanima. Rijeka je nekad imala 20 do 30 klubova, a sad je spala na dva-tri. Stručno gledano, problem ne možete rješavati u 50 do 100 kilometara udaljenoj ustanovi - upozorio je dr. Breitenfeld.
Ubojice žena zli pijanci
Dr. Breitenfeld ističe da su najčešće evidentirane ubojice žena i svojih partnerica zli muškarci alkoholičari i da u slučajevima nasilja u obitelji najčešće kumuje alkoholizam.
- U slučajevima zanemarivanja djece i nasilja prema obitelji, alkoholičar i zlostavljač trebao bi biti odmah poslan na prisilno ili poluprisilno liječenje da ga se na vrijeme zaustavi. Ujedno, to bi minimaliziralo šansu da dijete iz takve obitelji stekne tu lošu naviku. Alkoholizam se lako uči i prenosi s roditelja pijanca na dijete i tako nastavlja unedogled, ističe dr. Breitenfeld. (Vanja VESIĆ)