Na listama čekanja u hrvatskim je bolnicama trenutačno više od pola milijuna pacijenata. Danas se čeka na ukupno 568.847 liječničkih pregleda i dijagnostičkih pretraga, a svakog mjeseca na liste čekanja upiše se novih 400.000 narudžbi pacijenata za preglede i pretrage. Najdulje se čeka na dijagnostičke pretrage, poput magnetske rezonance i CT-a, u prosjeku oko 250 dana, te na ultrazvuk srca, dojke i štitnjače, koji pacijenti čekaju dulje od 200 dana.
Najviše pacijenata, gotovo svaki drugi s liste čekanja, čeka na zdravstvenu uslugu u KBC-ima i kliničkim bolnicama prve kategorije, gdje je na liste čekanja upisano ukupno 254.317 pacijenata. Vodeći je KBC Zagreb, sa oko 70.000 pacijenata na listi, zatim KBC Rijeka, s 45,6 tisuća pacijenata na listama čekanja, a na trećem mjestu KBC Split s 38,5 tisuća narudžbi.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) sustavno prati oko 655 medicinskih postupaka koji čine više od 80 posto svih postupaka u zdravstvenom sustavu, što znači da pacijenti u Hrvatskoj trenutačno čekaju na oko 680.000 postupaka. Od toga je otprilike 280.000 kontrolnih pregleda, koji su u pravilu uvjetovani datumom, a po čvrstom uvjerenju uprave HZZO-a, vrlo često su i bespotrebni.
U mnogim se bolnicama, kažu u Direkciji HZZO-a, ne poštuje novi model upućivanja pacijenata, a stabilne kronične bolesnike koji su na stalnoj terapiji i stanje im se ne mijenja, naručuje se u bolnicu umjesto da ih se vrati u skrb obiteljskom liječniku. Takvi pacijenti koji bi se mogli kontrolirati u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, tvrde u HZZO-u, zatrpavaju liste čekanja uzimajući mjesto onima kojima je stvarno potreban prvi pregled. Mimo kontrolnih pregleda, na listu čekanja upisano je oko 400.000 postupaka. HZZO je prije mjesec dana krenuo u provjeru svake narudžbe s liste čekanja, a ministar zdravlja Siniša Varga najavljuje kako će brojku od stotinu djelatnika HZZO-a zaduženih za "češljanje" lista čekanja uskoro povećati na 500.
Dok se pacijenti žale da predugo čekaju na red u bolnicama, statistike govore da kroz bolnički sustav preko narudžbi godišnje prođe oko pet milijuna postupaka, a u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježi se 35 milijuna posjeta i postupaka godišnje. To znači da svaki stanovnik Hrvatske godišnje ode na jedan bolnički pregled i sedam puta posjeti liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
– Kad bi se u Njemačkoj toliko išlo liječniku, imali bi 80 milijuna zahtjeva za pregledom u bolnici i 560 milijuna zahtjeva za pregledom primarnog doktora, a zdravstveni bi im sustav kolabirao – kažu u HZZO-u
Hrvatska nije iznimka u tom pogledu, jer se u državama u krizi kroz zdravstvo rješavaju socijalna pitanja, malo je radno aktivnog stanovništva, svega 30 posto, ljudi su okrenuti sebi i svojim tegobama, kod anksioznih i depresivnih osoba prag boli se spušta pa češće traže liječničku pomoć, javljaju se psihosomatske bolesti... Kad se tome pridoda nepostojanje kliničkih smjernica za postupanje kod određene bolesti, liječnici se okreću defanzivnoj medicini i "štancanju" nepotrebnih pretraga, a pacijenti koji čekaju pregled bez prave potrebe oduzimaju mjesto drugima i produljuju liste čekanja, upozoravaju u HZZO-u. (Lj. BRATONJA MARTINOVIĆ)