Pojam suvremenog plesa vrlo je širok i uzbudljiv

Snježana Abramović Miljković
Snježana Abramović Miljković

O ovogodišnjem, jubilarnom 15. izdanju Festivala plesa i neverbalnog kazališta u Savičenti, koji se odražava od 18. do 21.srpnja, porazgovarali smo s njegovom umjetničkom voditeljicom Snježanom Abramović Miljković.

- Festival Plesa i neverbalnog kazališta u Savičenti došao je do svog 15. izdanja i postao je nezaobilazna kulturna etapa. Jeste li zadovoljni postignutim?

- Zadovoljna sam svakako kvalitetom i etabliranošću festivala, iako sam mislila da ćemo s vremenom uspjeti proširiti program na osam dana, no financijska situacija, odnosno prepolovljeni budžet u odnosu na prijašnje godine, su nas prisilili da budemo zadovoljni i s time što imamo, odnosno kontinuitetom rada s četiri dana trajanja. U 14 prijašnjih godina prikazali smo više od 180 plesnih kompanija i koreografa s preko 190 radova. Dakle, možemo reći da smo prezentirali umjetnike iz cijelog svijeta, od Japana, SAD-a, Senegala, Kanade, Indije, do većine europskih zemalja. Ono što me ipak veseli kao nadogradnja višegodišnjim naporima organiziranja Festivala, jest da smo vremenski produžili plesnu sezonu u Savičenti kroz umjetničke rezidencije plesnih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva, njihove prezentacije i plesne radionice, odnosno ozbiljno započeli s radom Mediteranskog plesnog centra.

- Unatoč sveprisutnoj krizi i recesiji, i dalje imate gostujuće predstave iz cijeloga svijeta. Kako uspijevate održavati taj festival?

- Radimo na produkciji i programaciji doslovno cijele godine. Uz mene su stalno Petra Glad i od nedavno Gorana Orešković, dvije mlade producentice koje sa mnom doslovno prouče svaki natječaj ne samo u Hrvatskoj već i u EU-u iz kojeg bismo se potencijalno mogli financirati. Ne smijem zaboraviti i izuzetnu kooperativnost inozemnih umjetnika za koje vrlo često putne troškove snose ministarstva kulture njihovih zemalja, a za to je naravno zaslužan prije svega rejting festivala. Vrlo su kooperativni kulturni instituti različitih zemalja u Hrvatskoj s kojima često surađujemo, poput Austrijskog kulturnog foruma, Francuskog instituta, Goethe instituta, ili španjolskog programa ACEPICE. Mi nismo komercijalni festival, popularne su cijene ulaznica, a i dio programa se odvija besplatno, tako da sam svjesna da sredstva za gradnju infrastrukture i dolazak grupa trebamo "namaknuti" iz fondova za kulturu. Sigurno da nije jednostavno, to je veliki i odgovoran posao.

- Koliko se koncepcija festivala promijenila od samoga početka?

- Koncepcija se nije promijenila od osnutka festivala 2000. godine do danas. Koncept festivala je upoznati publiku s različitim koreografskim rukopisima i autorskim pristupima u plesu, od mainstream grupa čiji je izričaj strogo plesni, do plesnih umjetnika koji jako reduciraju vještinu jer im je bitan koncept. Što se tiče koncepta, on je od početka bio posvećen crossover žanrovima što znači ne isključivo suvremenom plesu, već i multimedijalnosti u plesu, novoj cirkuseriji, plesnom filmu, urbanom plesu. Prikazivanje različitih žanrova u plesnoj umjetnosti i činjenica da je pojam suvremenog plesa vrlo širok i umjetnički uzbudljiv i danas je naš cilj. Hrvatska ima publiku koju zanimaju nove tendencije u umjetnosti pa je naš festival izuzetno posjećen, a možda je to i zato što su predstave koje se prikazuju raznorodne tako da svake večeri dajemo publici novi razlog za dolazak. Naša publika je vrlo zahtjevna i dobro upućena jer smo godinama radili i na stvaranju publike, često poklanjajući besplatne izvedbe vrhunskih umjetnika. Znajući da nam dolaze plesni sladokusci, i dalje se trudimo da svaka inozemna predstava ujedno bude i hrvatska premijera.

- Posljednjih godina organizirate besplatne radionice za djecu i odrasle. Kakav je odaziv?

- Sve bolji što me jako veseli jer smo počeli i suradnju s Osnovnom školom Savičenta. Prošla radionica za djecu u travnju pod vodstvom Aleksandre Mišić je bila jako dobro posjećena. Nama je i problem to što prometna povezanost sa Savičentom, pogotovo u ljetnim mjesecima kada nam je najpotrebnije, nije dobra. Naime, nema autobusnih linija ili su one vrlo rijetke do većih mjesta, što je prava šteta. Svi koji iz Vodnjana ili Pule i Rovinja žele doći na radionicu ne mogu se osloniti na javni prijevoz.

- Što izdvajate iz ovogodišnje bogate ponude?

- Mogu istaknuti grupu iz Koreje, Ahnsooyoung Company sa zanimljivom verzijom "Labuđeg jezera", koja je mješavina hip-hopa i suvremenog plesa, zatim talijansku grupa Il Posto Vertical Dance koja će otvoriti Festival s okomitim plesom po zidinama kaštela Grimani, belgijsku koreografkinju Sabine Molenaar, bivšu plesačicu iz Peeping Tom Collective, Lali Ayguade, bivšu plesačicu Akram Khan kompanije, pa kombinaciju cirkuserije i plesa u Atempo Circ iz Španjolske, hrvatske grupe i koreografe, Zagrebački plesni ansambl, Marjanu Krajač, Vesnu Mimicu i Martinu Nevistić te goste iz Slovačke, Poljske. Bit će jako zanimljivo. Svakako svim plesačima preporučujem da ostanu na petodnevnoj intenzivnoj radionici poslije festivala pod vodstvom Špele Vodeb, Sol Vázquez i Matías Marré Medina od 22. do 27. srpnja, gdje će se učiti dijelovi iz predstave "Deal" Atempo Circa, koja će nastupiti na festivalu, dakle radit će se i repertoarna plesna radionica. (Vanesa BEGIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter